17/09/2026
Ljudi često nedostatak emocionalnih granica pogrešno interpretiraju kao visoku empatiju.
Iako na površini izgleda kao duboka suosjećajnost, u podlozi se najčešće nalazi stanje preplavljenosti i nesposobnost diferencijacije vlastitog emocionalnog stanja od stanja druge osobe.
Koja je razlika?
Suosjećanje: Sposobnost prepoznavanja i razumijevanja tuđe patnje uz zadržavanje vlastitog unutrašnjeg sidra. Vi vidite požar u tuđoj kući, ali ne palite svoju da biste dokazali da vam je stalo.
Nedostatak granica: Automatsko "upijanje" tuđe deregulacije. Tijelo reagira na tuđi stres kao na vlastitu fiziološku opasnost, što dovodi do aktiviranja fight/flight ili ugađanja.
Kada nemamo razvijenu interocepciju, sposobnost da osjetimo vlastito tijelo u trenutku, tuđa emocija preuzima naš živčani sustav.
To s vremenom ne vodi do veće bliskosti, već do izgaranja, somatizacije stresa i potisnutog zamjeranja.
Postavljanje granica nije nedostatak ljubavi ili hladnoća; to je neurobiološka potreba za očuvanje homeostaze organizma.
Tek kada naučimo kako ostati usidreni u vlastitom tijelu i usporiti automatsku reaktivnost, možemo pružiti stabilnu podršku drugima, bez da izgubimo sebe.