Poliklinika za neurologiju Hospitalija

Call Website Contact the practice

Poliklinika za neurologiju Hospitalija Neurološkim bolesnicima i njihovim obiteljima pružamo sveobuhvatnu zdravstvenu i psihološku pomoć.

📅 Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, podsjećamo koliko je važno na vrijeme prepoznati promjene u ...
10/10/2026

📅 Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, podsjećamo koliko je važno na vrijeme prepoznati promjene u ponašanju, raspoloženju ili razmišljanju — i potražiti stručnu pomoć kad god za tim postoji potreba.
🧠 Neurologija i psihijatrija dvije su zasebne medicinske specijalnosti, no u kliničkoj se praksi njihova područja često susreću.

Mozak upravlja mišljenjem, pamćenjem, emocijama i ponašanjem — zato pojedini simptomi ponekad zahtijevaju pogled i neurologa i psihijatra.

🔎 Poteškoće s pamćenjem i koncentracijom, promjene raspoloženja i ponašanja, poremećaji spavanja ili izražen umor mogu pratiti različita psihijatrijska, ali i neurološka stanja.

⚠️ Neki psihijatrijski simptomi — nagla promjena osobnosti, psihoza ili depresija — mogu zapravo biti prvi znak neurološke bolesti poput demencije, encefalitisa, tumora mozga ili Parkinsonove bolesti.

Upravo je zato važno utvrditi njihovu prirodu i moguće uzroke, osobito kada su novonastali, izraženi ili utječu na svakodnevno funkcioniranje.

👩‍⚕️ Neurolog procjenjuje funkciju mozga i ostatka živčanog sustava te istražuje moguće neurološke uzroke simptoma, dok je psihijatar usmjeren na dijagnostiku, liječenje i prevenciju mentalnih poremećaja.

🤝 U određenim slučajevima upravo suradnja ovih specijalnosti omogućuje cjelovitiju procjenu pacijenta.

📞 01/389 9866 ili 099/866 2099
📩 [email protected]
📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11 (Centar Bundek), Zagreb

Multipla skleroza (MS) kronična je upalna bolest središnjeg živčanog sustava koja može zahvatiti različita područja mozg...
07/10/2026

Multipla skleroza (MS) kronična je upalna bolest središnjeg živčanog sustava koja može zahvatiti različita područja mozga, leđne moždine i vidnih živaca. Upravo mjesto i opseg promjena utječu na to koji će se simptomi pojaviti.

Među mogućim simptomima su:

👉 smetnje vida
👉 trnci i promjene osjeta
👉 slabost ili ukočenost mišića
👉 problemi s ravnotežom i koordinacijom
👉 izražen umor
👉 poteškoće s koncentracijom i pamćenjem

🔎 Razlikovati se može i tijek bolesti. Kod nekih se simptomi pojavljuju u epizodama nakon kojih slijedi djelomičan ili potpun oporavak, dok kod drugih s vremenom dolazi do postupnog napredovanja tegoba.

Zato se multipla skleroza često opisuje kao „bolest s tisuću lica" jer simptomi, njihov intenzitet i tijek bolesti mogu se značajno razlikovati od osobe do osobe.

Uzrok MS-a nije potpuno razjašnjen, no smatra se da nastaje kombinacijom više čimbenika:

👉 genetska predispozicija
👉 infekcija Epstein-Barr virusom
👉 nedostatak vitamina D i manja izloženost suncu
👉 pušenje
👉 poremećaji sna, osobito u adolescenciji

🔎 Zanimljivo: švedska studija pokazala je da tinejdžeri koji redovito loše spavaju mogu imati i do 50% veći rizik od kasnijeg razvoja MS-a — san, dakle, nije samo odmor za mozak, već igra ulogu i u dugoročnom funkcioniranju imunološkog sustava.

📞 01/389 9866 ili 099/866 2099
📩 [email protected]
📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11 (Centar Bundek), Zagreb

Kada neurolog tijekom pregleda traži da zapamtite nekoliko riječi, nacrtate određeni oblik, odredite datum ili ponovite ...
03/10/2026

Kada neurolog tijekom pregleda traži da zapamtite nekoliko riječi, nacrtate određeni oblik, odredite datum ili ponovite niz brojeva, cilj nije provjeriti koliko ste „pametni“ niti koliko toga znate.

Takvi zadaci pomažu procijeniti različite kognitivne funkcije:

👉 pamćenje
👉 pažnju i koncentraciju
👉 govor i razumijevanje
👉 orijentaciju u vremenu i prostoru
👉 izvršne funkcije, poput planiranja i rješavanja zadataka
👉 vizuospacijalne sposobnosti

Rezultat jednog testa sam po sebi nije dovoljan za postavljanje dijagnoze. Liječnik ga procjenjuje u kontekstu razgovora s pacijentom, prisutnih simptoma, svakodnevnog funkcioniranja te, kada je potrebno, drugih dijagnostičkih pretraga.

🔎 Zato nema potrebe unaprijed „vježbati“ odgovore. Cilj je dobiti što realniju sliku kognitivnog funkcioniranja kako bi se eventualne promjene mogle pravilno procijeniti.

📞 01/389 9866 ili 099/866 2099
📩 [email protected]
📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11 (Centar Bundek), Zagreb

Srce i mozak povezani su puno više nego što se na prvi pogled čini. Srce osigurava stalan dotok krvi, kisika i hranjivih...
29/09/2026

Srce i mozak povezani su puno više nego što se na prvi pogled čini. Srce osigurava stalan dotok krvi, kisika i hranjivih tvari potrebnih mozgu, dok mozak putem autonomnog živčanog sustava neprestano sudjeluje u regulaciji rada srca, od frekvencije otkucaja do krvnog tlaka.

Zato ono što ugrožava srce često ugrožava i mozak:

🔹 Visoki krvni tlak može oštetiti moždane krvne žile i povećati rizik od moždanog udara i kognitivnog propadanja.
🔹 Ateroskleroza može smanjiti ili prekinuti dotok krvi u mozak.
🔹 Fibrilacija atrija može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka koji mogu otputovati do mozga i izazvati moždani udar.
🔹 Povišene masnoće, šećerna bolest, pušenje i nedovoljno kretanja zajednički su čimbenici rizika za bolesti srca i mozga.

Zdravlje srca i zdravlje mozga ne možemo promatrati odvojeno. Kontrolom krvnog tlaka, šećera i masnoća, redovitim kretanjem, nepušenjem i liječenjem srčanih bolesti istodobno čuvamo i moždanu cirkulaciju.

❤️ → 🧠 Čuvajući srce, čuvamo i mozak!

📞 01/389 9866 ili 099/866 2099
📩 [email protected]
📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11 (Centar Bundek), Zagreb

Nalaz „lezija bijele tvari“ može zvučati zabrinjavajuće, ali sam po sebi nije dijagnoza i ne mora upućivati na multiplu ...
27/09/2026

Nalaz „lezija bijele tvari“ može zvučati zabrinjavajuće, ali sam po sebi nije dijagnoza i ne mora upućivati na multiplu sklerozu ili moždani udar.

Male promjene bijele tvari mogu imati različite uzroke:

🔹 Promjene malih krvnih žila (mikroangiopatija) – češće se povezuju s dobi, povišenim krvnim tlakom, šećernom bolešću, povišenim masnoćama i pušenjem.
🔹 Migrena – kod osoba s migrenom mogu se pronaći manje, nespecifične lezije.
🔹 Demijelinizacijske bolesti poput MS-a – lezije obično imaju određeni izgled i karakterističan raspored u mozgu.
🔹 Ishemijske promjene – neke lezije mogu biti posljedica ranijeg poremećaja cirkulacije.
🔹 Rjeđe, uzrok mogu biti upalna, autoimuna ili druga neurološka stanja.

Kako neurolog razlikuje o čemu je riječ?

Nije važna samo veličina lezija. Procjenjuju se njihov broj, oblik, položaj i raspored, izgled na različitim MR sekvencama, eventualno nakupljanje kontrasta te, najvažnije, povezanost nalaza sa simptomima i neurološkim pregledom.

👉 Zato pojavu lezija ne treba tumačiti izolirano. MR nalaz dobiva pravo značenje tek kada se poveže s kliničkom slikom i procjenom neurologa.

📞 01/389 9866 ili 099/866 2099
📩 [email protected]
📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11 (Centar Bundek), Zagreb

Možete se osjećati potpuno dobro, a povišeni krvni tlak može godinama neprimjetno uzrokovati promjene na krvnim žilama m...
24/09/2026

Možete se osjećati potpuno dobro, a povišeni krvni tlak može godinama neprimjetno uzrokovati promjene na krvnim žilama mozga. Upravo zato hipertenziju često nazivamo „tihim ubojicom“.

Svaki dan loše reguliranog tlaka dodatno opterećuje stijenke krvnih žila, a s vremenom raste rizik od ozbiljnih posljedica:

🔹 Visoki krvni tlak jedan je od najvažnijih promjenjivih čimbenika rizika za moždani udar. Dugotrajno povišene vrijednosti opterećuju i mijenjaju stijenke krvnih žila, čime se povećava rizik od njihova začepljenja ili puknuća.

🔹 Može pridonijeti i nastanku promjena malih krvnih žila mozga tzv „tihih” promjena bijele tvari, koje se često mogu uočiti tek magnetskom rezonancijom (MR).

🔹 Nakupljanje takvih promjena tijekom godina može biti povezano s poteškoćama u pamćenju, pažnji i planiranju te povećati rizik od vaskularnog kognitivnog oštećenja i demencije.

Najveći problem? Visoki tlak često nema simptome. Glavobolja ili vrtoglavica nisu pouzdan pokazatelj, jer možete imati hipertenziju i osjećati se potpuno zdravo.

👉 Zato tlak ne treba „osjećati“, nego redovito mjeriti i držati pod kontrolom.

Briga o krvnom tlaku važan je korak u očuvanju zdravlja mozga. 🧠

📞 01/389 9866 ili 099/866 2099
📩 [email protected]
📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11 (Centar Bundek), Zagreb

Alzheimerova bolest je progresivna neurodegenerativna bolest i najčešći uzrok demencije. Promjene u mozgu mogu započeti ...
21/09/2026

Alzheimerova bolest je progresivna neurodegenerativna bolest i najčešći uzrok demencije. Promjene u mozgu mogu započeti godinama prije pojave simptoma, a povezane su s nakupljanjem beta-amiloida i tau proteina te postupnim propadanjem živčanih stanica.

Najčešće se prvo javljaju poteškoće s pamćenjem nedavnih događaja, a s vremenom bolest može utjecati na govor, orijentaciju, planiranje, donošenje odluka i svakodnevno funkcioniranje.

🧠 Dob je najvažniji poznati čimbenik rizika za Alzheimerovu bolest, ali Alzheimerova bolest nije normalan dio starenja. Na rizik utječu i genetika, zdravlje krvnih žila te životne navike.

👉 Ako promjene pamćenja, ponašanja, govora ili snalaženja postanu učestale i ometaju svakodnevni život, važno je potražiti stručnu procjenu.

📞 01/389 9866 ili 099/866 2099
📩 [email protected]
📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11 (Centar Bundek), Zagreb

Zaboravljivost sama po sebi ne znači demenciju. Promjene pamćenja i koncentracije mogu biti povezane i sa stresom, lošom...
18/09/2026

Zaboravljivost sama po sebi ne znači demenciju. Promjene pamćenja i koncentracije mogu biti povezane i sa stresom, lošom kvalitetom spavanja, depresijom, lijekovima, poremećajima štitnjače ili nedostatkom određenih vitamina. Zato je važno utvrditi što se zapravo nalazi u pozadini simptoma.

Kako izgleda put do dijagnoze?

🔹 Razgovor s pacijentom i obitelj: procjenjuje se kada su promjene počele, kako napreduju i utječu li na svakodnevno funkcioniranje.
🔹 Neurološki pregled: procjenjuju se neurološke funkcije i traže znakovi koji mogu pomoći u određivanju uzroka tegoba.
🔹 Procjena kognitivnih funkcija: testiraju se pamćenje, pažnja, govor, orijentacija, izvršne i druge kognitivne sposobnosti.
🔹 Laboratorijske pretrage: pomažu isključiti stanja koja mogu uzrokovati ili pogoršavati kognitivne smetnje, poput poremećaja štitnjače ili manjka vitamina B12.
🔹 Snimanje mozga: CT ili MR mogu pokazati promjene koje pomažu razlikovati moguće uzroke kognitivnog propadanja.
🔹 Dodatna dijagnostika: u određenim slučajevima neurolog može preporučiti detaljnije neuropsihološko testiranje ili druge specifične pretrage.

Zašto je rana dijagnoza važna?
Omogućuje razlikovanje različitih vrsta demencije, otkrivanje potencijalno liječivih uzroka kognitivnih smetnji te pravodobno planiranje liječenja, praćenja i podrške.

👉 Ako zaboravljivost i druge kognitivne promjene počnu utjecati na svakodnevni život, vrijeme je za stručnu procjenu, ne za pretpostavke.

📞 01/389 9866 ili 099/866 2099
📩 [email protected]
📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11 (Centar Bundek), Zagreb

Za zdravlje mozga ne morate svakodnevno provoditi sate u teretani. Preporuka za odrasle je najmanje 150 minuta umjerene ...
16/09/2026

Za zdravlje mozga ne morate svakodnevno provoditi sate u teretani. Preporuka za odrasle je najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, što je otprilike 20–30 minuta dnevno.

Zašto je kretanje važno mozgu?

🔹 poboljšava cirkulaciju i opskrbu mozga kisikom
🔹 podržava neuroplastičnost – sposobnost mozga da stvara i jača neuronske veze
🔹 povoljno djeluje na pamćenje, pažnju i druge kognitivne funkcije
🔹 pomaže regulaciji krvnog tlaka, šećera i masnoća, čime čuva i krvne žile mozga
🔹 redovita tjelesna aktivnost povezana je s manjim rizikom od kognitivnog propadanja i demencije

I ne mora biti intenzivno. Redovito kretanje može uključivati bržu šetnju, vožnju bicikla, plivanje, ples ili rad u vrtu. Odaberite ono što vam najviše odgovara.
👉 Već 20–30 minuta kretanja dnevno dobra je investicija u zdravlje mozga.

📞 01/389 9866 ili 099/866 2099
📩 [email protected]
📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11 (Centar Bundek), Zagreb

🧠 Kolesterol i mozak – što trebate znati?Kolesterol je važan za normalno funkcioniranje mozga – sudjeluje u građi živčan...
12/09/2026

🧠 Kolesterol i mozak – što trebate znati?
Kolesterol je važan za normalno funkcioniranje mozga – sudjeluje u građi živčanih stanica i mijelina. Većina kolesterola u mozgu stvara se lokalno i odvojena je od kolesterola koji cirkulira u krvi.

🩸 No, to ne znači da je povišeni kolesterol u krvi dobar za mozak. Povišeni LDL može pridonijeti aterosklerozi, sužavanju krvnih žila i povećanom riziku od ishemijskog moždanog udara.

🔹 LDL („loš”) kolesterol može pridonijeti stvaranju aterosklerotskih plakova.
🔹 HDL („dobri”) kolesterol sudjeluje u uklanjanju viška kolesterola iz krvotoka.
🔹 Trigliceridi – povišene vrijednosti mogu povećati vaskularni rizik.

⚠️ Kada se plak ošteti, može nastati ugrušak koji dodatno sužava ili začepi krvnu žilu i prekine dotok krvi u mozak.

🧠 Promjene mogu zahvatiti i male krvne žile te se s vremenom povezati s poteškoćama u pamćenju, pažnji i drugim moždanim funkcijama.

Kako zaštititi krvne žile?
✔️ Kontrolirajte kolesterol i trigliceride
✔️ Pratite krvni tlak i šećer u krvi
✔️ Budite tjelesno aktivni
✔️ Ne pušite
✔️ Ako vam je propisana terapija za snižavanje masnoća, uzimati je prema preporuci liječnika

Povišene masnoće mogu godinama prolaziti bez ikakvih simptoma, zato je njihova kontrola važan dio prevencije.

❤️ Briga o krvnim žilama nije samo briga o srcu, ona je i ulaganje u dugoročno zdravlje mozga.

📞 01/389 9866 ili 099/866 2099
📩 [email protected]
📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11 (Centar Bundek), Zagreb

Address

Damira Tomljanovića Gavrana 11
Zagreb
10000

Opening Hours

Monday 12:00 - 20:00
Tuesday 08:30 - 16:30
Wednesday 12:00 - 20:00
Thursday 12:00 - 20:00
Friday 08:30 - 16:30

Telephone

+385998662099

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Poliklinika za neurologiju Hospitalija posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to Poliklinika za neurologiju Hospitalija:

Shortcuts

Sponsored

Share

Category