13/07/2026
Infarkt kod gledalaca nogometnih utakmica
Svjetsko prvenstvo u nogometu FIFA 2026 je u punom jeku, privlačeći pažnju i budeći veliko zajedničko uzbuđenje među navijačima širom svijeta. A kada počne nokaut faza, počinju i izvođenja jedanaesteraca – trenuci izuzetne napetosti koji kod pojedinih gledalaca s postojećim kardiovaskularnim rizikom mogu predstavljati okidač za akutni koronarni sindrom (AKS), hipertenzivnu krizu ili čak po život opasne aritmije.
Već više od dvije decenije naučni dokazi ukazuju na to da velika nogometna prvenstva mogu udvostručiti ili čak utrostručiti učestalost hitnih kardiovaskularnih događaja, pri čemu je najveći rizik upravo tokom izvođenja jedanaesteraca.
Svjetsko prvenstvo povećalo rizik
Prekretnicu u istraživanjima ove oblasti predstavljala je prospektivna studija objavljena 31. januara 2008. godine u časopisu The New England Journal of Medicine, jednom od najutjecajnijih medicinskih časopisa na svijetu.
Studiju je predvodila Ute Wilbert-Lampen sa Klinike za internu medicinu I Univerzitetske bolnice Ludwig Maximilian u Minhenu (Njemačka). Autori su prospektivno analizirali sve hitne kardiovaskularne događaje zabilježene u širem području Minhena tokom Svjetskog prvenstva održanog u Njemačkoj od 9. juna do 9. jula 2006. godine.
Ukupno je analizirano 4.279 pacijenata s akutnim kardiovaskularnim događajima. Pokazalo se da je među pacijentima koji su doživjeli srčani događaj u danima kada je igrala reprezentacija Njemačke čak 47% imalo ranije poznatu ishemijsku bolest srca, u poređenju s 29,1% tokom kontrolnog perioda.
Jedanaesterci kao okidač srčanog udara
Još prije njemačke studije, rad objavljen u časopisu The BMJ 2002. godine posebno je izdvojio izvođenje jedanaesteraca kao specifičan okidač akutnih kardiovaskularnih događaja.
Istraživači sa Univerziteta u Birminghamu analizirali su podatke iz engleske bolničke baze (English Hospital Episode Statistics) o prijemima u bolnicu tokom nastupa reprezentacije Engleske na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. godine.
Rizik hospitalizacije zbog akutnog infarkta miokarda bio je povećan za 25% 30. juna 1998. godine – na dan kada je Engleska eliminirana od Argentine nakon izvođenja jedanaesteraca.
Tim Douglasa Carrolla zaključio je da stres koji se akumulira tokom izvođenja jedanaesteraca predstavlja akutni okidač infarkta miokarda kod osoba s poznatom ili do tada neprepoznatom koronarnom bolešću.
Eliminacija Nizozemske povećala smrtnost
Treća značajna studija, objavljena u The BMJ u decembru 2000. godine, analizirala je kardiovaskularnu smrtnost među muškarcima u Nizozemskoj tokom Evropskog prvenstva 1996. godine.
Istraživanje je bilo longitudinalnog dizajna, a fokusiralo se na 22. juni 1996. godine, kada je reprezentacija Nizozemske eliminirana u četvrtfinalu od Francuske.
Istraživači sa Univerziteta u Utrechtu ustanovili su da je relativni rizik od kardiovaskularne smrti među muškarcima starijim od 45 godina tog dana bio za 51% veći u odnosu na pet dana prije i pet dana nakon utakmice.
Procijenjeno je da je eliminacija reprezentacije bila povezana s približno 14 dodatnih kardiovaskularnih smrti među muškarcima.
Smrtnost tokom Svjetskog prvenstva 2014.
Studija objavljena 2021. godine u časopisu Scientific Reports potvrdila je i dodatno proširila ova zapažanja analizirajući Svjetsko prvenstvo održano u Brazilu 2014. godine.
Istraživači sa Univerziteta Johannes Gutenberg u Mainzu analizirali su nacionalnu njemačku bolničku bazu podataka za period od 2013. do 2015. godine.
Tokom Svjetskog prvenstva (12. juni – 13. juli 2014.) u Njemačkoj je registrovano 18.479 hospitalizacija zbog infarkta miokarda, što je bilo značajno više nego u istom periodu 2013. i 2015. godine.
Zanimljivo je da je upravo dan finalne utakmice između Njemačke i Argentine bio dan s najvećom bolničkom smrtnošću od infarkta miokarda. Utakmica je odlučena tek nakon produžetaka, poslije izuzetno napetog susreta za koji su mnogi navijači očekivali da će završiti izvođenjem jedanaesteraca.
Meta-analize i sistematski pregledi
Nakupljanje pojedinačnih istraživanja omogućilo je provođenje kvalitetnijih sistematskih analiza.
Meta-analiza objavljena 2020. godine u časopisu Medicine sistematski je analizirala opservacijske studije o kardiovaskularnom morbiditetu i mortalitetu tokom velikih nogometnih takmičenja te zaključila da postoji statistički značajna povezanost između praćenja emocionalno izrazito napetih utakmica i povećanja broja fatalnih i nefatalnih kardiovaskularnih događaja među gledaocima.
Slično tome, meta-analiza objavljena 2019. godine u časopisu Journal of Sports Sciences pokazala je da je kardiovaskularni rizik značajno veći u danima odigravanja utakmica nego u danima bez utakmica, pri čemu je taj efekat izraženiji kod muškaraca i osoba s već postojećim kardiovaskularnim faktorima rizika.
Šta se događa u organizmu tokom najnapetijih trenutaka utakmice?
Tokom izrazito stresnih trenutaka na utakmici organizam aktivira snažan odgovor simpatičkog nervnog sistema.
Dolazi do naglog porasta koncentracije adrenalina, noradrenalina i kortizola. Posljedica toga je:
• ubrzanje srčane frekvencije,
• porast arterijskog krvnog pritiska,
• povećana potreba srčanog mišića za kisikom,
• pojava spazma koronarnih arterija,
• pojačana sklonost stvaranju tromba,
• destabilizacija vulnerabilnih aterosklerotskih plakova.
Zajedničkim djelovanjem ovih mehanizama postaje jasno zašto ekstremni emocionalni stres može biti neposredni okidač za akutni infarkt miokarda ili čak iznenadnu srčanu smrt kod osoba koje imaju povećanu kardiovaskularnu osjetljivost.
