Centar za psihološku i socijalnu zaštitu djece, mladih i porodica

Home
Bosnia And Herzegovina
Tuzla
Centar za psihološku i socijalnu zaštitu djece, mladih i porodica

Klinički i dječiji psiholog, integrativni psihoterapeut za djecu, mlade i porodice

22/09/2026

Nesigurnost kod problema sa vidom zahtijeva sigurnu podršku.

21/09/2026

Kognitivni škrtac (eng. cognitive miser) je pojam u socijalnoj psihologiji koji su 1984 godine postavile psihologice Susan Fiske i Shelley Taylor a koji se odnosi na kognitivnu težnju da se na prečac, brz i lak način dođe do informacija i spoznaje dok je vještačka inteligencija (AI) najbrži put do ostvarivanja cilja. Instant - informacije su šture; ograničavaju osobu da se kognitivno razvija i gradi analitički i logički način mišljenja koji ne koristi plagijat (lat.plagium-otmica), odnosno uzimanje tuđih sadržaja pod svojim imenom.
Merima

14/09/2026

Afazija- Poremećaj razvoja govora i upotrebe govora u komunikaciji

Afazija je otežan razvoj govora izazvan moždanom disfunkcijom, odnosno nemogućnosti mozga da prevede mišljenje u jezik i jezik u mišljenje. U najranijem uzrastu djeteta govor se teško razvija i dijete ne razumije značenje riječi i ne može da prevede riječi u rečenicu, shvatanje usmenog govora je otežano a kasnije pisanje i čitanje.
Zbog otežanog razvoja govora dijete se jezički ne izražava ali može da shvati neverbalno funkcionalno ponasanje ali ga ne povezuje sa govorom.
U zavisnosti od tipa afazije djeca mogu naučiti izgovarati riječi (upotrebljavaju imenice)ali se često pogrešne i nelogične riječi i rečenice ponavljaju - verbalne stereotipije (zvuče kao papagaj), jer dijete ponavljajući pokušava razumjeti to što ponovi ali mu ne uspijeva jer ne razumije i gramatički ne može povezati riječi u rečenici. Prozodija(melodija govora) je praćena odsustvom emocionalnog izraza, ritma govora (brz ili spor govor), i naglašavanja(intonacije).
Kod očuvanog shvatanja djeca mogu razvijati pragmatičnu inteligenciju i povezati riječi sa konkretnim predmetima. Perceptivno-motorna i pragmatično produktivna organizacija shvatanja može biti očuvana ali se često kompromituje zaostajanjem razvoja složenijih organizacija.
Afazija se dijagnosticira psihološkim testiranjem a liječnje je u skladu sa vrstom poremećaja afazičnog govora i nivoa kognitivnog razvoja.
Merima

11/09/2026

Najgori su simptomi straha

09/09/2026

Nesigurnost se ne pamti ona se osjeti!
“Nije onako kako se misli već je onako kako se osjeća”

08/09/2026

Doživljaj inferiornosti u odnosu na vršnjake dovodi do izbjegavanja i izolacije od vršnjaka koja se vidi ali se ne obraća pažnja na vršnjake koji nisu interesantni, ne privlače pažnju ili nisu dominantni!

01/09/2026

Inseminacija !!
Nemogućnost začeća nakon godinu dana i više redovnih nezaštićenih spolnih odnosa ukazuje na problem plodnosti. Plodnost određuju godine, reproduktivni sistem žena i muškaraca ali i životni stil, navike i uticaj okoline.
Rizični faktori za neplodnost su konzumiranje štetnih tvari(pušenje, alkohol i drugi), ishrana (debljina/pretilost ili neuhranjenost), fizička aktivnost, stres i osjećaj zadovoljstva ima važnu ulogu u razvoju reproduktivnih organa i ravnoteži reproduktivnih hormona. Inseminacija je medicinski postupak prirodne oplodnje uz pomoć dobrog odabira zdravih spermija i lijekova koji stimulišu proces oplodnje.
Geni i okolina vrše uticaj na tjelesne procese ali ponašanje (fenotipske osobine), određuje razvoj tijela i promjena u otganizmu. Zaštitna ponašanja uključuju redovne tjelesne vježbe, balansiranu ishranu(svega po malo), prilagođavanje na svakodnevne frustracije na način “što se može a ne što se mora” , relaksacija koja uključuje opuštanje, uživanje i dobar san i privrženu povezanost partnera.
Merima

25/08/2026

Šta tinejdzer treba?

19/08/2026

“Vezao se za pelene”
Kontrola sfinktera - Samokontrola
Razvoj djeteta prolazi kroz različite faze sazrijevanja i prevazilaženja razvojnih zadataka u skladu sa razvojnim sposobnostima djeteta.
Razvoj kontrole i samokontrole određen je roditeljskim ponašanjem u sticanju navika, pravila ponašanja, odnosa privrženosti (sigurna bliskost), roditeljskih osobina i stilova roditeljstva koji direktno utiču na razvoj kontrole i samokontrole djeteta.
Kontrola sfinktera je rano učenje djeteta samokontroli tjelesnih funkcija. Da bi dijete moglo regulisati/ kontrolisati sfinktere (tjelesne funkcije; jedenje, spavanje, aktivnosti i dr. ), mora se osloniti na roditelje odnosno roditelji su glavni izvori samokontrole djeteta koji svojom, zaštitom, povjerenjem, toplinom i organizacijom pomažu djetetu da stekne samokontrolu. Odvajanje djeteta od pelene je proces gubitka sigurnog i ugodnog pražnjenja svinktera djeteta.
Da bi dijete lakše prebrodilo gubitak naviknutog komfora roditelji stvaraju novi komfor koji se temelji na motivacijskom podsticanju, nagrađivanju i kažnjavanju ponašanja koja ometaju razvoj kontrole i samokontrole. Nesigurni roditelji (anksiozni, deprimirani), su obično ambivalentni (žele i žao im) u postavljanju granica kontrole pa stoga i dijete preuzima nesigurne obrasce ponašanja u sticanju samokontrole sfinktera odnosno malo mogu koristiti tutu ili wc šolju i više mogu koristiti pelene.
Dječije emocionalne reakcije su slične u vidu ispoljavanja ljutnje i bijesa kada moraju preuzeti odgovornost za samokontrolu i izražavanja topline kada se ne moraju izlagati frustraciji samokontrole.
Da bi dijete prevazišlo frustraciju odvijavanja od ugodnih navika roditelji pomažu djetetu da se smiri kada je uznemireno i frustrirano, da razvijaju nove obrasce samokontrole sfinktera zajedno sa djetetom čak i kada se pelene skidaju u ranoj (1,5 godina), ili kasnijoj dobi (5 i 6) godina.
Razvijanje strategija pomoći djetetu (odvajanje od pelene, izbor tuta ili wc šolja, igra u toku stvaranja navike toalete i drugo), djetetu stvara sigurnost u sebe i svoje sposobnosti koja direktno utiče na razvoj samokontrole sfinktera i toaletnih navika.
Merima

17/08/2026

Emocionalna nezrelost !!
Djeca koja u ranom uzrastu pokazuju egocentričnost, emocionalnu nezrelost i probleme u prilagodbi u adolescenciji se javljaju problemi u socijalnim i bliskim odnosima, problemi organizacije jer je razvoj samoinicijative izostao pa se često povlače od vršnjaka i razvijaju depresivno raspoloženje uz osjećaj odbačenosti, velike tuge što su drugačija, niskog samopouzdanja zbog nesigurnosti u svoje sposobnosti i niskog samopoštovanja jer se teško uklapaju sa vršnjacima i odraslima.
Merima

Address

Rudarska 46
Tuzla
75000

Telephone

+38761772111

Website

https://psz-dmp.ba/

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Centar za psihološku i socijalnu zaštitu djece, mladih i porodica posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Want your practice to be the top-listed Clinic in Tuzla?