Psihoterapija Alma Tihić - Centar za lični razvoj i mentalno zdravlje

13/09/2026

𝐊𝐀𝐊𝐎 𝐒𝐄 𝐑𝐀𝐙𝐕𝐄𝐒𝐓𝐈, 𝐀 𝐃𝐀 𝐍𝐄 𝐔𝐍𝐈Š𝐓𝐈𝐓𝐄 𝐉𝐄𝐃𝐍𝐎 𝐃𝐑𝐔𝐆𝐎?
Nije lako!
Posebno nakon 5, 10 ili 20 godina zajedničkog života, kada ne dijelite samo prezime i adresu, nego djecu, prijatelje, familiju, kredit, stan, vikendicu, psa, Netflix šifru i preciznu evidenciju svega što je onaj drugi pogrešno uradio zadnjih godina.
I onda treba razvesti se!!!
Problem je što razvod često vrlo brzo prestane biti pitanje:
„Kako ćemo završiti ovaj brak?“
i postane:
„Kako da dokažem da si ti kriv/a što je završio?“
Tu obično počinje rat.
Izvlače se stare povrede. Prebrojava ko je više dao. Ko je više zarađivao. Ko je više bio s djecom. Ko je prvi prestao da se trudi. Ko je koga više povrijedio.
A ako postoje djeca, vrlo lako postanu publika, glasnici, sudije ili, još gore, saveznici.
Ne morate se voljeti da biste se korektno razveli. Ne morate čak ni imati istu verziju priče o tome zašto je brak završio.
Možda je nikada nećete imati.
Ali možete odlučiti da kraj jednog odnosa ne mora biti uništenje svega što ste zajedno gradili. Ne morate bivšem partneru oduzeti dostojanstvo da biste vratili svoje. Ne morate djeci dokazati ko je bio bolji u braku. Njima to zapravo nije ni potrebno. Potrebno im je da i dalje smiju voljeti oba roditelja bez osjećaja da time izdaju onog drugog.
Ne morate zajedničke prijatelje pretvarati u komisiju za utvrđivanje krivice. I ne morate na svaku provokaciju odgovoriti.
Ponekad je najveći znak oporavka upravo trenutak kada shvatite:
„Mogao/la bih odgovoriti. Ali više ne moram!“
Naravno, razvod boli!
Možete biti ljuti, razočarani, povrijeđeni... Možete tugovati čak i ako ste vi otišli. Možete istovremeno znati da je brak trebao završiti i žaliti za životom za koji ste nekada vjerovali da ćete ga zajedno živjeti.
Sve to može postojati u isto vrijeme! Ali postoji razlika između proći kroz bol i napraviti od bola oružje.
Dobar razvod nije onaj u kojem niko nije povrijeđen. To vjerovatno nije realno.
Dobar razvod je onaj u kojem smo uspjeli reći: „Nismo uspjeli ostati partneri. Ali ne moramo zbog toga postati neprijatelji.“
Jer poslije razvoda ipak dolazi život!
I bilo bi dobro da u njega ne uđemo noseći bivšeg partnera sa sobom, samo sada u obliku bijesa, dokazivanja i beskrajnih razgovora o tome ko je kome šta uradio.
Brak je završio, ne mora zbog toga završiti i vaš mir!

06/09/2026

𝗦𝘃𝗮𝗸𝗶 𝘀𝘁𝗿𝗮𝗵 𝘂 𝘃𝗲𝘇𝗶 𝗻𝗮𝘀𝘁𝗮𝗼 𝗷𝗲 𝘂 𝘁𝗼𝗷 𝘃𝗲𝘇𝗶?Teško je osjećati povjerenje uz nekoga ko ga stalno narušava...
Teško je ne bojati se odlaska uz nekoga ko odlaskom prijeti...
Teško je biti miran uz nekoga čije je ponašanje nepredvidivo...
Teško je osjećati sigurnost tamo gdje stalno moraš razmišljati na čemu si...

I da, svi u odnose donosimo vlastita iskustva, ranjivosti i strahove, ali prije nego što sebe proglasite ljubomornim, nesigurnim ili „previše zahtjevnim“, postavite sebi još jedno pitanje:
Jesam li bio/ la ovakva i prije ove veze, ili sam ovakav/va postala u njoj?

Ponekad ne trebamo naučiti kako da manje osjećamo, već trebamo ozbiljnije poslušati šta nam naši osjećaji govore o odnosu u kojem živimo!!!

27/08/2026

Od septembra 2026. godine u našem centru nudimo uslugu:
PSIHOLOŠKA PROCJENA DJECE, ADOLESCENATA I ODRASLIH

Psihološka procjena je strukturiran proces kojim se stiče cjelovitiji uvid u psihološko funkcionisanje osobe. Procjena se prilagođava dobi, individualnim karakteristikama i razlogu dolaska, a može uključivati psihološki intervju, prikupljanje relevantnih podataka te primjenu odgovarajućih psiholoških metoda i standardizovanih instrumenata.

U zavisnosti od razloga i cilja procjene, može obuhvatiti:
procjenu ličnosti;
procjenu emocionalnog funkcionisanja;
procjenu kognitivnih sposobnosti;
razvojnu procjenu djece i adolescenata;
procjenu zrelosti djeteta za polazak u osnovnu školu.

Dobijeni rezultati sagledavaju se u kontekstu cjelokupnog funkcionisanja osobe, uz prepoznavanje njenih snaga, potencijala, potreba i eventualnih teškoća.

Cilj psihološke procjene nije samo prepoznati postojeće teškoće, već bolje razumjeti osobu i njeno funkcionisanje. Nakon završene procjene klijent, odnosno roditelj, dobija pisani izvještaj o rezultatima procjene, stručno mišljenje te preporuke i smjernice za dalje postupanje.

Psihološku procjenu provodi Merima Šehić, diplomirani psiholog i stalni sudski vještak psihološke struke.

Vaš termin možete zakazati na broj 061 474 074 ili e- mail: [email protected]

27/08/2026

Od septembra 2026. godine u okviru našeg Odjela za djecu, uvodimo uslugu PSIHOLOG ZA DJECU.

Djeca i adolescenti tokom odrastanja mogu se susresti s različitim emocionalnim, razvojnim, ponašajnim i školskim izazovima, kao i stresnim životnim situacijama i značajnim promjenama u svom okruženju.

Podrška psihologa značajna je kada se dijete ili adolescent suočava sa:
strahovima i anksioznošću;
emocionalnim teškoćama;
promjenama u ponašanju;
teškoćama u školi i učenju;
problemima u odnosima s vršnjacima ili članovima porodice;
poteškoćama u prilagođavanju stresnim događajima ili većim životnim promjenama.

Psihološka podrška pruža siguran i stručno vođen prostor za bolje razumijevanje potreba djeteta. Rad je usmjeren na prepoznavanje djetetovih snaga i resursa, razvijanje adekvatnijih načina suočavanja s teškoćama te unapređenje emocionalnog, socijalnog i razvojnog funkcionisanja.

Važan dio rada predstavlja i savjetovanje roditelja. Kroz saradnju s psihologom roditelji dobijaju smjernice koje im mogu pomoći u boljem razumijevanju njihovog djeteta, odgovaranju na izazove u odgoju, te pružanju adekvatne podrške u različitim razvojnim fazama.

Cilj psihološke podrške nije samo prevazilaženje trenutnih teškoća, već jačanje kapaciteta djeteta i porodice za zdraviji razvoj i kvalitetnije svakodnevno funkcionisanje.

Usluge pruža Merima Šehić, diplomirani psiholog, sistemski porodični psihoterapeut pod supervizijom, EMDR terapeut u edukaciji i stalni sudski vještak psihološke struke.

Vaš termin možete zakazati na broj 061 474 074 ili e- mail: [email protected]

16/08/2026

𝙕𝙖š𝙩𝙤 č𝙚𝙠𝙖𝙢𝙤 𝙙𝙖 𝙗𝙪𝙙𝙚 𝙥𝙧𝙚𝙠𝙖𝙨𝙣𝙤 𝙞 𝙠𝙖𝙠𝙤 𝙙𝙟𝙚𝙡𝙪𝙟𝙚 𝙥𝙧𝙚𝙫𝙚𝙣𝙩𝙞𝙫𝙣𝙖 𝙥𝙨𝙞𝙝𝙤𝙩𝙚𝙧𝙖𝙥𝙞𝙟𝙖?
Većina ljudi neće čekati da ih zub nepodnošljivo zaboli kako bi otišli stomatologu. Redovno ćemo kontrolisati krvnu sliku, obaviti sistematski pregled ili potražiti savjet ljekara kada primijetimo prve promjene.
Kada je riječ o mentalnom zdravlju, često postupamo drugačije.

Psihoterapiju odgađamo sve dok ne osjetimo da smo potpuno iscrpljeni, da se odnos raspada, da anksioznost postane nepodnošljiva ili da više ne uspijevamo funkcionisati kao ranije.
A psihoterapija nije namijenjena samo krizama, ona je prostor u kojem možemo zastati prije nego što se problemi nagomilaju.
Preventivna psihoterapija ne znači da morate imati ozbiljne poteškoće. Dovoljan razlog može biti osjećaj da ste pod dugotrajnim stresom, da se nalazite pred važnom životnom odlukom, da želite unaprijediti partnerske ili porodične odnose ili jednostavno bolje razumjeti sebe.
Često upravo tada, kada razgovor započnemo na vrijeme, promjena dolazi lakše. Ne zato što su problemi nevažni, već zato što nisu morali prerasti u krizu da bismo ih konačno primijetili.

O sebi treba da brinemo i dok smo dobro!

Cilj psihoterapije nije samo pomoći ljudima da izađu iz krize, jednako je važan cilj pomoći im da izgrade život u kojem će do krize dolaziti rjeđe, a s izazovima se nositi sigurnije i otpornije.

09/08/2026

𝐃𝐚 𝐥𝐢 𝐯𝐚𝐦 𝐬𝐞 𝐧𝐞𝐤𝐚𝐝𝐚 𝐮č𝐢𝐧𝐢 𝐝𝐚 𝐬𝐯𝐢 ž𝐢𝐯𝐞 𝐛𝐨𝐥𝐣𝐞 𝐨𝐝 𝐯𝐚𝐬?
Dolaskom ljeta i sezone godišnjih odmora, društvene mreže preplavljene su fotografijama putovanja, druženja i naizgled savršenih života. U takvom okruženju lako je steći utisak da su
svi sretniji, uspješniji i zadovoljniji od nas.
Ono što često zaboravljamo jeste da ne poredimo stvarne živote, nego vlastitu svakodnevicu s pažljivo odabranim trenucima drugih ljudi. Dok mi poznajemo svoje brige, nesigurnosti i izazove,
o tuđim životima vidimo samo ono što su odlučili pokazati.
Problem nije u društvenim mrežama, nego u tome što počnemo vjerovati da je tuđa slika stvarnost, a naša svakodnevica nedovoljno dobra. Takva poređenja lako narušavaju samopouzdanje i stvaraju osjećaj da stalno za nečim kasnimo.
Možda je zato važno s vremena na vrijeme podsjetiti sebe da ne postoji savršen život, nego samo savršeno odabrani trenuci. A vrijednost našeg života ne određuje ono što drugi objavljuju,
nego način na koji mi živimo svoje dane i gradimo odnose koji nam zaista znače.

06/08/2026

Link za prijavu https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdMecaReptTjXnCzX8H2ckx0topA9gW_vNNAel-1yY24gRMSg/viewform

Zašto nekad lako učimo i napredujemo, a nekad sve odlažemo i gubimo fokus?

🧠 MENTALNO ZDRAVLJE – učenje, fokus i lične vrijednosti
Na ovoj radionici istražujemo kako lične vrijednosti utiču na motivaciju, organizaciju vremena i način učenja.
🗓 Četvrtak, 13.8.2026.
🕔 17:00 – 19:00, BIT Centar Tuzla
👩‍🏫 Edukatorica: Irmela Mujkić, ACTUM
Kroz praktičan rad upoznajemo “matricu prioriteta” i učimo kako bolje razumjeti sebe, svoje navike i ciljeve.

📌 Teme:
• lične vrijednosti i motivacija
• fokus i navike učenja
• odgađanje i perfekcionizam
• matrica prioriteta
• organizacija vremena i ciljeva

👩‍💻 Radionica je namijenjena djevojkama od 18 do 30 godina, a u slučaju većeg broja prijava prednost imaju studentice.

📌 Broj mjesta je ograničen.
Prijave su otvorene putem linka u komentarima.

Vidimo se! 🚀

Projekat She.Dev - Lansiranje u IT je podržan kroz Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 3 - ReLOaD3 koji finansira Evropska unija (EU), a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u partnerstvu sa 14 općina i gradova u BiH. Projekat sufinansira Grad Tuzla.

04/08/2026

Nije stvar u tome imamo li sopstvene snove, sigurno da ih imamo. Stvar je u tome što nečiji drugi budu veći, pa počnemo živjeti tuđe snove, a onaj ko ima veće snove uvijek pobjeđuje na ovom svijetu.
Postoje ljudi koji godinama grade tuđi život, vjerujući da će jednog dana doći red i na njihov. Ali život ne čeka! Ni ljubav! Ni snovi!
Zato je ponekad najveći uspjeh u životu da ne izgubimo sebe, dok pomažemo drugima da pronađu sebe.

29/07/2026

Svi trebamo odmor. I djeca i roditelji i terapeuti. Nakon što uzmemo vrijeme za sebe važno je osvjestiti da dugotrajni prekidi često negativno utiču na izgrađeni trud. Birajmo da naš odmor ne prelazi u dugotrajne pauze jer govorno-jezički razvoj "ne treba pauze" nego kontinuitet.

26/07/2026

Najčudnije u vezi sa strahom jeste to što ga često pokušavamo liječiti upravo onim što ga je stvorilo, još većim haosom. Čovjek koji je sam sebe doveo do ruba, rijetko zastane, već mnogo češće umjesto toga nastavlja dalje još većom brzinom. Živimo život u kojem možemo da vidimo i druge kako udaraju u zid, ali se ipak iz nekog razloga nadamo kako ćemo baš mi nekim čudom uspjeti proći kroz njega. I što smo mu bliže, to više tražimo spektakularna rješenja, uvjereni da će nas spasiti nešto veliko, brzo i izvanredno.
A istina je često drugačija.
Ponekad nas ne spašava još jedan korak naprijed, nego odluka da zastanemo. Da usporimo. Da priznamo sebi da nas strah ne vodi prema izlazu, nego sve dublje u isti krug iz kojeg pokušavamo pobjeći.