06/08/2026
Zdravo svima ,nasao sam ovaj tekst na jednoj stranici pa sam ga preveo i podelio ovde , koga zanima vise ima u nekim mojim tekstovima koje sam ranije pisao o limfi. Ova tema je zapostavljena jako ali limfni sistem je isto kao i krvni znacajan i igra veliku ulogu kod pdrzavanja zdravlja tela . Procitajte ako vas nije mrsko
⚕ LIMFODINAMIKA ⚕
Brzina i obim stvaranja limfe određeni su procesima mikrocirkulacije i međusobnim odnosom sistemske i limfne cirkulacije. Tako se, pri minutnom volumenu krvotoka od oko 6 litara, kroz zidove krvnih kapilara u organizmu čoveka filtrira približno 15 ml tečnosti u minuti. Od te količine, oko 12 ml se ponovo resorbuje u krvotok, dok 3 ml ostaju u međućelijskom (intersticijalnom) prostoru i zatim se preko limfnih sudova vraćaju u krv.
Ako se uzme u obzir da u velike limfne sudove svakog sata dospe oko 150–180 ml limfe, a da kroz grudni limfni kanal tokom jednog dana prođe do 4 litra limfe, koja se potom uliva u opšti krvotok, postaje jasno koliko je značajan povratak limfe u krv.
Kretanje limfe počinje već u trenutku njenog nastanka u limfnim kapilarima. Zbog toga svi faktori koji povećavaju brzinu filtracije tečnosti iz krvnih kapilara istovremeno povećavaju i brzinu stvaranja i protoka limfe.
Faktori koji podstiču stvaranje limfe su:
povećanje hidrostatskog pritiska u kapilarima;
povećanje ukupne površine funkcionalno aktivnih kapilara (pri većoj aktivnosti organa);
povećanje propustljivosti kapilara;
primena hipertoničnih rastvora.
Uloga stvaranja limfe u mehanizmu njenog kretanja jeste stvaranje početnog hidrostatskog pritiska neophodnog za prelazak limfe iz limfnih kapilara i postkapilara u odvodne limfne sudove.
U limfnim sudovima glavnu pokretačku silu, koja omogućava transport limfe od mesta njenog nastanka do ulivanja limfnih kanala u velike vene vrata, predstavljaju ritmičke kontrakcije limfangiona.
Limfangioni, koji se mogu posmatrati kao cevasta „mikrosrca“ limfnog sistema, sadrže sve elemente potrebne za aktivan transport limfe: razvijenu mišićnu „manžetnu“ i zaliske. Kako limfa iz kapilara prelazi u male limfne sudove, limfangioni se pune limfom, njihovi zidovi se rastežu, što izaziva pobuđivanje i kontrakciju glatkih mišićnih ćelija mišićne manžetne.
Kontrakcija glatkih mišića zida limfangiona povećava unutrašnji pritisak do nivoa koji zatvara distalni zalistak i otvara proksimalni. Na taj način limfa se potiskuje u sledeći, centralnije postavljen limfangion.
Punjenje sledećeg limfangiona limfom dovodi do rastezanja njegovih zidova, aktivacije glatkih mišića i potiskivanja limfe dalje u naredni limfangion. Tako uzastopne kontrakcije limfangiona omogućavaju postepeno kretanje limfe kroz limfne kolektore sve do mesta gde se oni ulivaju u venski sistem.
Rad limfangiona veoma podseća na rad srca. Kao i srčani ciklus, ciklus limfangiona sastoji se od sistole (faze kontrakcije) i dijastole (faze opuštanja). Slično heterometrijskoj samoregulaciji srca, snaga kontrakcije glatkih mišića limfangiona zavisi od stepena njihovog istezanja limfom tokom dijastole. Na kraju, kao i kod srca, kontrakciju limfangiona pokreće i reguliše pojedinačni akcioni potencijal sa karakterističnom plato fazom.