Movement Centar

02/11/2026

26/10/2026

Bol nije sinonim za oštećenje tkiva.

Prema definiciji Međunarodne udruge za proučavanje boli (IASP, 2018), bol je neugodno osjetilno i emocionalno iskustvo povezano sa stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva, ili opisano u terminima takvog oštećenja. Cohen, Quintner i van Rysewyk (PAIN, 2018) idu korak dalje: bol je međusobno prepoznatljivo somatsko iskustvo koje odražava osobinu percepciju prijetnje tjelesnom ili egzistencijalnom integritetu.

Još 1968. godine McCaffery je formulirala klinički najpraktičniju definiciju:

👉 Bol je što god osoba koja je doživljava kaže da jest, i postoji kad god ona kaže da postoji.

Što to znači u kliničkom radu?

Bol je produkt mozga, a ne izravan odraz stanja tkiva. Korelacija između nalaza i intenziteta boli često je slaba.

Uredan nalaz slikovne dijagnostike ne isključuje bol, kao što i patološki nalaz ne znači nužno bol.

Na doživljaj boli utječu kognitivni, emocionalni, socijalni i kontekstualni čimbenici.

Posljedica za praksu: procjena počinje slušanjem. Anamneza, razumijevanje pacijentovog iskustva i terapijski odnos prethode testovima i intervencijama.

Bol.Edukacija.Movement.Život.

neuroznanostboli rehabilitacija biopsihosocijalnimodel klinickaprakса

08/09/2026

Odlomak iz knjige o Zabludama.
Odlomak je vezan uz bol i ekonomsku nesigurnost.

Izvor: Dan Ariely, Zablude.

Govoreći o boli i oskudici, istraživanja su pokazala da ekonomska nesigurnost ne stvara samo emocionalni stres; može povećati i intenzitet tjelesne boli.

U nekoliko studija Eileen Chou, Bidhan Parmar i Adam Galinsky pokazali su da s porastom ekonomske nesigurnosti (bilo u konkretnom obliku nezaposlenosti bilo u općenitijem obliku zabrinutosti za gospodarsko stanje zemlje) raste i doživljaj tjelesne boli, kako prema vlastitim procjenama ispitanika tako i prema povećanoj potrošnji bezreceptnih lijekova protiv bolova (istraživanje je uključivalo 33.720 kućanstava).

Stres posve doslovno boli.

A kada nas boli, razmišljamo i djelujemo na načine koji su još manje korisni.

Deficiti koji nastaju iz stresne situacije su: motivacijski, kognitivni, emocionalni.

Što Vi mislite?

Movement.
Edukacija.Pokret.Promjena.

20/08/2026

Bole me leđa!

Iza svake boli krije se sloj kompenzacija s kojima se tijelo bori.

U trenutku kada sustavi nisu u mogućnosti kompenzirati, javlja se bol.

No što se sve krije u pozadini osim “krivog pokreta”?

Pokušao sam uz pomoć luka prikazati različite slojeve anamneze.

Koje je vaše mišljenje o odnosima kao jezgri problema?

Movement.
Edukacija. Pokret. Promjena.

17/08/2026

DIJAFRAGMA UTJEČE NA PUNO TOGA — ALI NIJE JEDINI UZROK!

Dijafragma je povezana s disanjem, posturalnom stabilnošću, intraabdominalnim tlakom, cirkulacijom i autonomnim živčanim sustavom preko vagusa. Zbog toga se često spominje u kontekstu bolova u leđima, lošeg držanja, anksioznosti, pa čak i probavnih tegoba.

To ne znači da je disfunkcija dijafragme uzrok svih tih problema.

Ljudsko tijelo je multifaktorijalan sustav. Bol u donjem dijelu leđa može biti posljedica opterećenja, biomehanike, prijašnje ozljede, razine stresa, sna, ukupne fizičke aktivnosti — dijafragma je jedan od faktora, ne jedini.

Već sam napravio post o dijafragmi, pronađite ga na profilu.

Movement.
Edukacija. Pokret. Promjena.

14/08/2026

Funkcionalni trening nije skup vježbi.

To je pristup.

Ne postoji vježba koja je sama po sebi “funkcionalna”. Čučanj, mrtvo dizanje, TRX, ravnoteža na jednoj nozi — sve je to samo pokret dok ga ne povežeš s onim što tvoje tijelo stvarno radi u životu.

Funkcionalan trening postaje funkcionalan tek kad odgovara na pitanje: za što ga treniraš?

Ako trčiš, treba ti nešto drugo nego ako veslaš. Ako sjediš cijeli dan pa se penješ na Biokovo vikendom, treniraš drugačije nego netko tko fizički radi cijeli tjedan. Ako ti je cilj da bez bola podigneš dijete iz krevetića, to diktira izbor vježbi — ne trend, ne ono što je popularno na Instagramu.

Movement.
Edukacija. Pokret. Promjena.

09/08/2026

Velikoj većini poznata je izreka “Motion is lotion”, no što se pokretom pokreće?

Kada stegneš mišić, kao da stisneš mokru spužvu. Fascija (gredu tkiva koja omotava mišiće) se skuplja s mišićem, a sve zajedno pravi male pritiske na sve što je oko. To je poput male pumpe — svaki put kad se mišić skupi i otpusti, tekućine se mogu kretati. Bez tog pumanja, sve ostaje zamrznnuto na mjestu.

Pokretom utječemo na razvoj mozga, protoke tekućina, izmjene biokemijskih spojeva, metaboličkih supstanci. Pokret je puno više od savijanja i ispružanja određenog mišića.

Kroz djetinjstvo smo se penjali na stabla, cure su preskakale lastiku, skakali smo na brojalicu nacrtanu kredom, penjali se uz stepenice unazad. Pružali smo mozgu ogroman broj različitih novih podražaja tijelom kroz igru i ples.

Sjećate li se kada ste zadnji put:

Išli od posla do kuće drugim putem?
Penjali se uz stepenice bočno ili unazad?
Kotrljali se na podu poput djece?
Vježbali različite skokove u more?
Učili neku novu vještinu?

Movement.
Edukacija. Pokret. Promjena.

07/08/2026

U razgovoru sa Antom Glušćevićem ( , ), kolega osteopatom, otvorili smo nešto što vidimo svaki dan.

Terapeuti (ja prvi) padamo u Damjanacovu petlju. Pokrenuta je strahom — neznanjem, sumnjom, osjećajem nedovoljnosti.

Rješenje?

Još jedan seminar.
Još jedna certificiranja.
Još jedan sistem.

Kao terapeuti tražimo još jednu tehniku da budemo najbolji. Nešto o čemu je Milan Damjanac (.milan.damjanac) napisao u svojoj knjizi:

“Još samo ova knjiga ti je potrebna za sreću.”

Problem: svaka tehnika trebam vrijeme da se savlada. Zapravo, trebat će godine.

Ne kroz završetnu stranicu programa — kroz pacijenta. Kroz ponavljanje. Kroz videnje što se stvarno mijenja.

Što Ante misli o svemu ovome, pogledajte u videu.

Movement
Edukacija.Pokret.Promjena.

05/08/2026

Najčešće od pacijenta čujem kako su napravili JEDAN krivi pokret koji je uzrokovao bol u određenom segmentu tijela.

Nekoliko pitanja za razmišljanje:

- Što je pravilan pokret?
- Ako biste svakodnevno radili “pravilan pokret”, na koji način bi to utjecalo na pojavu boli?
- Što je krivi pokret?
- Ako svakodnevno radim krive pokrete, kako je moguće da me ne boli češće?

Tri najvažnija sustava za procesiranje informacija su: Vizualni, Vestibularni i Proprioceptivni. Poremećaj u nekom od sustava sprječava mozak da pravilno procjeni sigurnost pokreta i stvara bol kao zaštitni mehanizam.

Mozak konstantno predviđa — možemo reći da jednim dijelom živi u budućnosti. Ako on smatra da pokret koji radite više nije siguran, može stvoriti bol kako bi vas zaštitio!

Što doprinosi lošijem predviđanju i pojavi boli?

1. Odnosi (najvažniji je odnos prema sebi iz kojeg se grade odnosi s drugima)
2. Traume (fizičke i emocionalne)
3. Metabolički sustav (hormoni, itd.)
4. San
5. Prehrana
6. Pušenje
7. Alkohol

Sljedeći put kada sumnjate da imate bol zbog:
piriformisa, napetosti, krivog spavanja, krivog pokreta, zategnute tetive, slikovne pretrage ili iskustva susjeda — budite iskreni prema sebi i napravite retrospektivu kroz faktore navedene gore.

Zapamtite: oštećenje na MRI ne znači nužno da je to uzrok vaše boli!

Movement
Edukacija.Pokret.Promjena.

16/07/2026

Klinički dani na edukacijama najviše su me naučili.

Klinički dan znači da teraput (organizator), radi na stvarnom pacijentu — ne na nekome iz grupe, nego na osobi sa stvarnim problemom, pred svima.

Velika većina tih pacijenata nakon tretmana osjetila bi blago olakšanje. Ponekad ništa. Sve isto kao prije.

Za nekoga bi to bilo demotivirajuće — ako ni terapeut s 20 godina iskustva ne može “riješiti” problem u jednoj terapiji, kako ću ja?

Meni je to bila realnost koja mi je trebala.

Na kraju dana svi smo mi ljudi, bez obzira na iskustvo. Nema magičnog zahvata, nema tehnike koja “puca” i rješava sve.

Manualna terapija je dio rehabilitacijskog procesa. Ponekad je koristimo, ponekad ne. Nije čarolija. Nikad nije ni bila.

Movement.
Edukacija.Pokret.Promjena.