26/08/2026
Habsburška carska kripta (Kaisergruft ili Kapuzinergruft), smještena ispod Kapucinske crkve i samostana na trgu Neuer Markt u Beču, predstavlja jedno od najvažnijih povijesnih i kulturnih mjesta u Europi. Ova kripta služi kao glavno počivalište članova dinastije Habsburg, obitelji koja je stoljećima krojila sudbinu europskog kontinenta.
Osnovana na temelju oporuke carice Ane iz 1618. godine, a otvorena za ukope 1632., kripta se s vremenom širila kako bi primila generacije vladara. Danas ona predstavlja fascinantan spoj povijesti, umjetnosti i tradicije, ali i jedinstven podsjetnik na prolaznost moći i ljudskog života.
Unutar njezinih zidova počivaju posmrtni ostaci više od 140 pripadnika kraljevske i carske obitelji, uključujući dvanaest careva i devetnaest carica. Kroz stoljeća, prostor kripte podijeljen je na deset dvorana koje zorno prikazuju promjene umjetničkih stilova kroz povijest. Sarkofazi variraju od izrazito jednostavnih i skromnih, kakav je onaj cara Josipa II. koji odražava njegove prosvjetiteljske ideale, do raskošnih baroknih remek-djela. Među njima se posebno ističe monumentalni dvostruki sarkofag carice Marije Terezije i njezinog supruga Franje Stjepana Lotarinškog, ukrašen detaljnim reljefima koji slave njihovu vladavinu i ljubav.
Osim Marije Terezije, kripta čuva ostatke nekih od najpoznatijih ličnosti devetnaestog i dvadesetog stoljeća. Milijuni posjetitelja svake godine dolaze vidjeti grobnice dugovječnog cara Franje Josipa I., njegove supruge carice Sisi te njihovog sina, prijestolonasljednika Rudolfa, čija je tragična smrt u Mayerlingu duboko potresla monarhiju. Posljednji carski ukop u ovoj kripti bio je onaj carice Zite 1989. godine, dok je posljednji izravni muški potomak, Otto von Habsburg, ovdje položen 2011. godine, čime je simbolično zatvoreno jedno veliko poglavlje europske povijesti.
