Privatna psihološka praksa Rebeka Bulat

Privatna psihološka praksa Rebeka Bulat Privatni psiholog za odrasle i djecu, (bračne) parove. Grupni i individualni rad, radionice, edukacije.

Privatna psihološka praksa koja nudi usluge psihološkog savjetovanja za djecu i odrasle, obitelji i parove, organizira radionice s ciljem poticanja i podržavanja razvoja djece i roditeljskih vještina (Baby Signs® Program, BEBArije-razvojne radionice za roditelje i bebe, Mali istraživači, Veseli kružić za predškolce, Veseli krug za osnovnoškolce, RASTionice za djecu s razvojnim teškoćama/rizicima)...

Roditeljstvo nas stalno podsjeća koliko su faze za koje mislimo da će trajati još dugo zapravo kratke.Taman se navikneš ...
20/08/2026

Roditeljstvo nas stalno podsjeća koliko su faze za koje mislimo da će trajati još dugo zapravo kratke.

Taman se navikneš na jednu verziju svog djeteta, na ono što treba, kako traži blizinu, gdje još traži tvoju ruku i koliko se oslanja na tebe, a onda te život vrlo brzo podsjeti da se nešto već promijenilo.

I svaki put je to pomalo isto. Trebaš ga pustiti taman toliko da napravi ono za što je spremno, a ipak ostati dovoljno blizu da zna da nisi nestao.

A onda se okreneš i dijete kojem si donedavno izmišljao priče za spavanje već ima 18 godina i kupuje si auto.

Upravo je to jedan od najčudnijih i najljepših dijelova roditeljstva: malo po malo ih učimo kako otići sve dalje od nas, a nadamo se da smo odnos gradili tako da nam se uvijek žele vratiti.

Nekome nova godina počinje u siječnju.Na BEBArijama nam počinje u rujnu. 🤍I tako već više od 15 godina, iz godine u godi...
20/08/2026

Nekome nova godina počinje u siječnju.
Na BEBArijama nam počinje u rujnu. 🤍

I tako već više od 15 godina, iz godine u godinu, zajedno s vama pratimo kako bebe rastu kroz sve one prve, male i velike razvojne trenutke.

Prve pokušaje okretanja, sjedenja, puzanja i koraka. Prve načine na koje vam pokazuju što žele, što ih veseli, što im je previše i gdje im još trebate vi.

Ali BEBArije nikada nisu bile samo mjesto na kojem pratimo razvoj beba.

One su i mjesto za roditelje. Za pitanja koja se pojave baš onda kada ste mislili da ste nešto napokon shvatili. Za razumijevanje onoga što se iza ponašanja bebe događa. Za podršku u upoznavanju vlastitog djeteta, ali i sebe u toj sasvim novoj ulozi.

U rujnu kreće još jedna nova godina BEBArija, a prijave za nove grupe su otvorene.

Ako je i vaša beba spremna za svoje prve BEBArije, prijavnicu možete ispuniti na našoj web stranici. 🤍

https://psiholog-rebeka-bulat.hr/prijavnica

Kad znamo što bismo htjeli napraviti, a opet reagiramo isto, problem često nije u tome da nam nedostaje još jedan savjet...
20/08/2026

Kad znamo što bismo htjeli napraviti, a opet reagiramo isto, problem često nije u tome da nam nedostaje još jedan savjet.

U zahtjevnim trenucima reagiramo i iz značenja koje smo dali onome što dijete radi, iz onoga što se u nama pokrenulo i iz načina na koji smo se navikli zaštititi kada nam je teško.

Zato fleksibilnost ne znači uvijek biti miran, blag ili popustljiv. Znači moći dovoljno dobro prepoznati što se događa da naš odgovor ne bude samo automatski.

Nekad će djetetu trebati blizina. Nekad jasna granica. Nekad prostor da izdrži frustraciju. Nekad da priznamo da smo pretjerali i pokušamo ponovno.

Cilj nije imati jednu „pravu“ roditeljsku reakciju.

Cilj je imati više mogućih odgovora i moći birati onaj koji odgovara ovom djetetu, ovom trenutku i ovom odnosu.

U programu Iza hoću i neću upravo ćemo to učiti kroz vlastite roditeljske situacije i iskustveni rad u maloj grupi.

U redu je da plače.Nemojte ga pustiti da plače.Postavite čvrstu granicu.Birajte bitke.Ne popuštajte nakon što ste rekli ...
16/08/2026

U redu je da plače.
Nemojte ga pustiti da plače.

Postavite čvrstu granicu.
Birajte bitke.

Ne popuštajte nakon što ste rekli ne.
Budite fleksibilni i pratite što dijete treba.

Nije lako biti roditelj pa zato nije čudno da roditelj u nekom trenutku poželi da mu samo netko jednostavno odgovori na pitanje što da on konkretno napravi, kaže.

Pogotovo ako želi napraviti dobro, a za toliko toga može naći nespojive preporuke.

I svi ponekad želimo savjet.
Kad smo umorni, zabrinuti ili jednostavno ne znamo što se događa s našim djetetom, tuđe iskustvo i znanje mogu biti dragocjeni.

Ipak, stručna podrška roditelju ne bi trebala izgledati kao vođenje kroz svaku situaciju. Takva vrsta konkretnog usmjeravanja ima svoje mjesto kada dijete razvojno još ne može drugačije roditelj može i sam razumijeti procijeniti i odlučiti. Svatko je najveći stručnjak za svoj život.

Zato je korisnije potaknuti traženje odgovora na druga pitanja:

- što se događa mom djetetu
- što se događa u meni
- što želim zaštititi ili naučiti u ovom trenutku
- koja reakcija sada ima najviše smisla za mene i moje dijete

Istraživanja roditeljske samoučinkovitosti upravo taj osjećaj roditelja da se može nositi s izazovima roditeljstva povezuju s kvalitetnijim roditeljskim funkcioniranjem i boljim osjećajem u odnosu s djetetom.

Druga istraživanja upućuju i na važnost sposobnosti roditelja da iza ponašanja pokušaju razumjeti djetetovo iskustvo, ali i vlastitu reakciju.

Zato cilj nije doći do mjesta na kojem vam više nikada neće trebati savjet.
Cilj je da vam tuđi odgovor ne bude važniji od vašeg poznavanja vlastitog djeteta.

Da možete savjet uzeti u ruke, razmotriti ga i odlučiti:

Ima li ovo smisla za moje dijete?
Za mene?
Za odnos koji želim graditi?
Za nas u ovoj situaciji?

I nekad ćete zaključiti da je korisno, nekad da za vas nema smisla.

Gotov savjet može pomoći u jednoj situaciji.
Razumijevanje djeteta i povjerenje u sebe pomažu i u sljedećoj i u sljedećoj.

Nije li to i ono što želimo razvijati i kod djeteta?
Povjerenje u sebe da može zastati, razmisliti i pronaći svoj put.

Roditeljima često govorimo da pokušaju razumjeti dijete i što stoji iza njegova ponašanja.Potičemo ih da ne ostanu samo ...
15/08/2026

Roditeljima često govorimo da pokušaju razumjeti dijete i što stoji iza njegova ponašanja.

Potičemo ih da ne ostanu samo na onome što dijete radi, nego da pokušaju vidjeti što je djetetu teško, što pokušava izraziti i što mu u tom trenutku treba.

Ali mislim da isto dugujemo i roditeljima.

Jer ni roditeljska reakcija ne nastaje ni iz čega. Ona ima svoju povijest, svoje okidače, svoje pokušaje zaštite i svoje granice.

Razumjeti to ne znači opravdati reakcije koje djetetu štete. Naprotiv. Upravo razumijevanje često otvara prostor za dublju promjenu od one koja nastaje samo zato što znamo što bismo „trebali” napraviti drugačije.

I zato mi je važan i način na koji radimo s roditeljima. Povjerenje koje im dajemo da mogu sami birati svoje odgovore za svoje dijete bez naših alata, tehnika, skripti.

Ako želimo da dijete uz roditelja doživi više razumijevanja, sigurnosti i prostora za emocije, roditelj nešto od toga treba moći doživjeti i sam dok uči.

Roditeljstvo se ne uči samo informacijama. Uči se i kroz odnos, iskustvo i osjećaj. Za neke roditelje će to biti možda i prvi put da to osjete.

Zato je nastao Iza „hoću” i „neću”, iskustveni program za manju grupu roditelja koji je nastao na temelju godina rada s roditeljima i djecom te znanja koje donosim iz teorije privrženosti, emocionalno fokusiranog i sistemskog pristupa u psihoterapiji.

Ako vam je blizak ovakav način rada, prijave otvaram uskoro.

Ovaj program sam osmislila jer mi se čini da roditeljima danas često ne nedostaje još informacija o tome što bi trebali ...
14/08/2026

Ovaj program sam osmislila jer mi se čini da roditeljima danas često ne nedostaje još informacija o tome što bi trebali napraviti ili reći.

Nedostaje prostor u kojem mogu razumjeti zašto u nekim trenucima znaju što žele napraviti, a ipak reagiraju potpuno drugačije.

Zašto ih baš određeno djetetovo ponašanje izbaci iz ravnoteže. Zašto je teško ostati uz ljutnju, tugu ili razočaranje. Zašto granica koju su namjeravali mirno postaviti završi u popuštanju, objašnjavanju, ljutnji ili krivnji.

Iza hoću i neću zato nije program tehnika ni set alata za upravljanje dječjim ponašanjem.

Njegov stručni okvir polazi od teorije privrženosti, regulacije emocija i sistemskog razumijevanja obiteljskih odnosa.

Ne gledamo samo što dijete radi, nego pokušavamo razumjeti emocionalnu logiku iza ponašanja i ono što se u istom trenutku aktivira u roditelju.

Način na koji reagiramo na dječje emocije nije odvojen od naših vlastitih iskustava odnosa. Zato se u programu bavimo i regulacijom — ne kao idejom da roditelj treba uvijek biti smiren, nego kao sposobnošću da razumije vlastitu reakciju i pronađe više prostora za odgovor koji nije samo automatski.

Želim da ovaj program bude mjesto na kojem roditelj ne dobiva još deset „pravih rečenica“, nego postupno postaje sigurniji u tome kako razumjeti dijete, sebe i odnos koji zajedno grade.

Jer kao što je djetetu potrebno da roditelj vjeruje u njegovu sposobnost da se nosi s osjećajima, tako je i roditelju potrebna podrška koja ne hrani tjeskobu da stalno nešto radi premalo ili pogrešno.

Iza djetetovog hoću i neću gotovo uvijek postoji više od ponašanja.

A često postoji puno više i iza našeg odgovora.

Roditeljstvo je prilika da upoznamo i dijete i sebe na jedan novi način.

IZA HOĆU I NEĆU
program za roditelje
Rijeka · jesen 2026.
Broj mjesta je ograničen.

“Prve tri godine su najvažnije.”To je rečenica koja je mnogim roditeljima trebala pomoći da razumiju koliko je rano djet...
19/06/2026

“Prve tri godine su najvažnije.”

To je rečenica koja je mnogim roditeljima trebala pomoći da razumiju koliko je rano djetinjstvo važno.

Ali često se dogodi da ju roditelji čuju kao presudu.

Kao da postoji kratko razdoblje u kojem je trebalo sve znati, sve prepoznati, sve regulirati, sve potaknuti i sve napraviti “na vrijeme”.

A ako nije bilo tako, kao da je dijete već trajno obilježeno.

Razvojna znanost ne govori tako jednostavnu priču.

U razvoju postoje kritična i osjetljiva razdoblja.

Kritično razdoblje znači da određeno iskustvo mora doći u određenom vremenskom prozoru kako bi se neka funkcija razvila na očekivan način. Vidni sustav je jedan od najpoznatijih primjera. Zato neke teškoće vida u ranom djetinjstvu zaista treba prepoznati i liječiti na vrijeme.

Osjetljivo razdoblje nije isto što i kritično.

Tada je pak mozak posebno osjetljiv za neko iskustvo. Učenje ide lakše, snažnije i dublje. Ali to ne znači da se nakon toga vrata zatvaraju zauvijek.

U prvim godinama mozak zaista prolazi kroz nevjerojatno brz razvoj. Stvara se više od milijun novih neuronskih veza u sekundi. Mozak do kraja druge godine doseže oko 80% volumena odraslog mozga, a do šeste oko 90%.

Volumen nije isto što i zrelost.

Mozak može narasti vrlo brzo, a da se sustavi za regulaciju, planiranje, kontrolu impulsa, razumijevanje emocija i donošenje odluka još godinama razvijaju.

Zato nije isto govorimo li o vidu, govoru, jeziku, emocionalnoj regulaciji, odnosima ili izvršnim funkcijama.

Samoregulacija počinje u najranijim odnosima, ali se ne završava u trećoj godini. Dijete je uči kroz tisuće ponavljanja: kada ga netko vidi, umiri, zaustavi, vodi, popravi odnos i pomogne mu ponovno pronaći ravnotežu.

Možda je zato roditeljima manje potrebna još jedna poruka da moraju sve napraviti savršeno, a više prostor u kojem mogu razumjeti dijete, sebe i razvoj bez pritiska da moraju znati sve odmah.

Zato postoje naše grupe za rani razvoj: Bebarije (2-12 mj) i Mali istrazivaci (18-36 mj).

Mjesto gdje se rani razvoj ne promatra kroz paniku, nego kroz odnos, iskustvo znanje i podršku.

Nekad se nakon svađe u kući vrlo brzo sve vrati u “normalno”.Netko pita što ćemo za ručak.Netko vozi dijete na trening.N...
14/06/2026

Nekad se nakon svađe u kući vrlo brzo sve vrati u “normalno”.

Netko pita što ćemo za ručak.
Netko vozi dijete na trening.
Netko komentira raspored, planove, vrijeme.

I izvana se može činiti da je svađa prošla.

Ali dijete često ne prati samo to pričaju li odrasli ponovno.

Prati je li se njihov odnos stvarno vratio.

Ili napetost ostaje visiti u zraku.
Pa onda provjerava, prati stanje roditelja, njihove poglede, ton, što rade.

Ne zato što želi znati detalje onoga što se dogodilo nego zato što provjerava ima li i dalje sigurnosti.

Djeca ne trebaju roditelje koji se nikad ne posvađaju.

Ali trebaju odrasle koji mogu nakon napetosti preuzeti odgovornost za ono što se dogodilo na sebe i tako vratiti djetetu osjećaj sigurnosti.

Nekad je dovoljno reći:

“Bili smo ljuti.”
“To nije bilo zbog tebe.”
“Nije ti bilo ugodno čuti.”
“Mi ćemo to riješiti.”
“Žao nam je.”
“Ti ne moraš brinuti o nama.”

To nije objašnjavanje detalja svađe i uvlačenje djeteta u nesuglasice roditelja.

To je vraćanje djeteta na njegovo sigurno mjesto u kojem su roditelji ponovo za njega dostupni.

Mjesto na kojem ne mora pratiti svaki ton, zauzimati strane, procjenjivati tko je kriv, zatomiti svoje potrebe da ne smeta, ili svojim traženjem, tantrumima i protestima spajati roditelje.
Ne mora biti odgovorno za držanje obitelji na okupu.

U istraživanjima o dječjim reakcijama na sukobe odraslih pokazalo se da djeca različito reagiraju na razriješene i nerazriješene konflikte.

Smisao nije u tome da djeca nikad ne smiju osjetiti napetost, nego da nakon nje mogu ponovno osjetiti kako odrasli preuzimaju ono što je njihova odgovornost.

Djeci ne treba savršena kuća bez napetosti.

Treba im iskustvo da se nakon napetosti odnos može ponovno pronaći.

Da odrasli mogu pogriješiti
i vratiti se.

Da svađa može završiti
ne samo zato što se o njoj više ne priča,
nego zato što je netko ponovno donio sigurnost.

Ponekad se roditelji toliko trude biti dobri mama i tata da putem ostane vrlo malo prostora za njih kao partnere.Ne dogo...
09/06/2026

Ponekad se roditelji toliko trude biti dobri mama i tata da putem ostane vrlo malo prostora za njih kao partnere.

Ne dogodi se to odjednom.

Dogodi se kroz godine obveza, umora, organiziranja života i stavljanja djece na prvo mjesto.

A onda se jednog dana iznenade koliko su se udaljili.

I često se pitaju:

Koliko je to važno za dijete?

Više nego što ponekad mislimo.

Ne zato što dijete treba savršene roditelje.

Niti zato što treba odrastati bez svađa, nesuglasica ili teških razdoblja.

Nego zato što ne odrasta samo u odnosu s mamom i tatom.

Odrasta i u onome što se događa između njih.

U načinu na koji razgovaraju.

U tome osjećaju li se kao tim.

U tome pronalaze li put jedno do drugoga nakon teških dana.

Zato istraživanja već godinama pokazuju da na dječju emocionalnu sigurnost ne utječe samo odnos koji ima sa svakim roditeljem pojedinačno.

Važan je i odnos između roditelja.

On postaje dio svijeta u kojem dijete odrasta.

Možda zato briga o partnerskom odnosu nije nešto što oduzimamo djeci.

Možda je ponekad upravo suprotno.

Možda je to jedan od načina na koji gradimo sigurnost cijele obitelji.

Posljednjih godina informacije o privrženosti postale su dostupnije nego ikada prije i to je dobra vijest.Ali ponekad do...
06/06/2026

Posljednjih godina informacije o privrženosti postale su dostupnije nego ikada prije i to je dobra vijest.

Ali ponekad dostupnost informacija dovodi i do prebrzih i krivih zaključaka.

Sve češće mi dolaze ljudi koji su se već svrstali u neku kategoriju.

“Ja sam anksiozno privržena.”

“On je izbjegavajuće privržen.”

“Sa mnom nešto nije u redu.”

“Zato ne mogu imati kvalitetan odnos.”

No teorija privrženosti nikada nije nastala kako bi ljude dijelila na dobre i loše, zdrave i nezdrave ili kako bi objasnila sve što se događa u odnosima.

Nastala je kao pokušaj razumijevanja jednog važnog pitanja:

Kako ljudi traže sigurnost, bliskost i zaštitu kada su im potrebne?

Zato obrasci privrženosti nisu dijagnoze niti identitet.

A niti naša sudbina.

Oni su pokušaji prilagodbe odnosima koje smo upoznali, odnose u kojima smo rasli, razvijali se. Odnosima koji oblikovali našu priču o sebi, o bliskosti o svijetu.

Ipak ono što smo jednom naučili u odnosima možemo i dalje učiti, preispitivati i mijenjati kroz nova važna iskustva.

Zato se nije potrebno pitati “Kojem stilu privrženosti pripadam?” Nego: “Što sam kroz svoje odnose naučio/la o bliskosti, sigurnosti i ljubavi?”

Address

Adamićeva 24
Rijeka
51000

Telephone

+385915313004

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Privatna psihološka praksa Rebeka Bulat posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Shortcuts

Share

Category