Psiholog Neli Abramić Čehić

01/02/2022

Neka društvena pravila koja mogu pomoći:
1. Nemojte nazivati nekoga dva p**a za redom. Ako ne odgovore na vaš poziv, vjerojatno se bave nečim važnim;
2. Vratite novac koji ste posudili čak i prije nego se osoba koja vam je posudila sjeti ili pita. To pokazuje vaš karakter i integritet. Jednako vrijedi i za kišobrane, hlače i knjige;
3. Nikada ne naručujte skupo jelo s menija kada vas netko časti ručkom/večerom;
4. Ne postavljajte nezgodna pitanja, kao npr. „Oh, znači još nisi oženjen/udata?“ Ili „Zar nemaš djece?“ ili „Zašto ne kupiš stan/kuću?“ Ili „Zašto ne kupiš auto?“ Naime, to vas se uopće ne tiče;
5. Uvijek otvorite vrata za osobu koja hoda iza vas. Nije važno da li je muško ili žensko, starija ili mlađa osoba. Odnositi se dobro u javnosti, ne umanjuje vašu vrijednost;
6. Ako koristite taxi zajedno s prijateljem i on/ona plati sada, vi nastojte platiti idući put;
7. Poštujte razlike u mišljenjima. Sjetite se da ono što je vama 6, drugome može izgledati kao 9. Osim toga, drugo je mišljenje uvijek dobra alternativa;
8. Nikada ne prekidajte ljude koji govore. Dozvolite im da kažu što imaju. Kao što kažu, sve saslušajte, sve filtrirajte;
9. Ako se šalite na nečiji račun, a čini se da ta osoba u tome baš i ne uživa, prestanite to raditi i nemojte to više nikada učiniti. To može biti ohrabrujuće i pokazuje koliko imate poštovanja;
10. Recite hvala kada vam netko pomogne;
11. Hvalite u javnosti, kritizirajte u privatnosti;
12. Gotovo nikada ne postoji razlog da komentirate nečiju težinu. Jednostavno recite, „Izgledaš fantastično.“ Ako žele govoriti o gubitku kilograma, to će učiniti sami;
13. Kada vam netko pokaže fotografiju na svom mobitelu, ne listajte lijevo ili desno. Nikada ne znate što slijedi;
14. Ako vam kolega kaže da ima liječnički pregled, ne pitajte zbog čega, samo recite „Nadam se da si dobro“. Ne stavljajte ih u nezgodnu situaciju da vam moraju govoriti o svojoj bolesti. Ako žele da znate, reći će vam sami;
15. Odnosite se prema spremačici s jednakim poštovanjem kao i prema direktoru. Nikoga ne impresionira koliko nepristojno se odnosite prema nekome tko je hijerarhijski ispod vas, ali će ljudi primijetiti ako se prema njima odnosite s poštovanjem;
16. Ako vam se osoba direktno obraća, buljiti u ekran svog mobitela je nepristojno;
17. Nikada ne dijelite savjete dok vas ne pitaju;
18. Kada sretnete nekog nakon duljeg vremena, osim ako sami ne žele govoriti o tome, ne pitajte ih koliko imaju godina i visinu njihove plaće;
19. Brinite svoju brigu osim ako u nešto niste direktno uključeni;
20. Skinite sunčane naočale kad s nekim razgovarate na ulici. To je znak poštovanja. Osim toga, kontakt očima je jednako važan kao i ono o čemu pričate;
21. Nikada ne govorite o svojim bogatstvima među siromašnima. Slično tome, ne razgovarajte o djeci među neplodnima;
22. Nakon što ste pročitali dobru poruku, recite „Hvala na poruci“.

Poštovanje ostaje najjednostavniji način da dobijete ono što nemate…

24/12/2021

Želim vam sretne i ugodne predstojeće blagdane! 🎄🎅🥂🙂

01/11/2021

Mrtvi ne žele da oni što ostaju žive u patnji. Pomislite na one do kojih vam je stalo; zamislite da žale kada vi umrete; i zapitajte se koliko patnje želite da podnesu. Odgovor će svakako biti: ne previše i ne predugo. Poželjeli biste im da se pomire sa gubitkom, i da se kasnije s radošću sjećaju najljepših dana iz prošlosti; i poželjeli biste da nastave život s optimizmom, što je prirodni ljudski osjećaj. Ako to želimo onima koji ostaju za nama kada umremo, onda moramo vjerovati da bi i oni već mrtvi isto to željeli. I tako počinjemo ponovo uspostavljati ravnotežu narušenu ovim najtežim ljudskim bolom. Onome tko preživljava patnju, nada se čini predaleko… Ali ljudska priroda prepuna je iznenađujuće unutarnje snage, posebno one koja nam vraća nadu i radost. Niti jedan ljudski život nije lišen patnje; stvarati veze s drugima bilo da su to obiteljske ili prijateljske ili ljubavne, znači otvoriti se za mogućnost gubitka, a time onda i za patnju.
Neki pronalaze utjehu u tome što će kada dođe do konačnog i vječnog pomirenja, ponovo se povezati s onima za kojima su žalili.
Drugi pronalaze utjehu u svjetovnim okvirima; iako patnja dolazi izvana, ipak je bar donekle u našoj moći kako ćemo je prihvatiti u dovoljnoj mjeri da omogućimo sebi najprije da je podnesemo, a potom i razumijemo i kroz nju steknemo dublji uvid u ljudski život, kao i više suosjećanja i ljubavi za druge, nego što smo ga imali prije gubitka.
Ali ostaje istina da nikada u potpunosti ne prežalimo gubitak naših najdražih; samo naučimo živjeti s tim i naučimo živjeti usprkos tome.
A. C. Grayling

02/07/2021

Anksioznost je neugodna emocija straha i strepnje koja djeluje kako na misli, tako i na tijelo, a radi se o normalnoj reakciji koju doživljavamo u opasnim ili zabrinjavajućim situacijama. Vaša reakcija na simptome anksioznosti može vas učiniti još anksioznijima. Tjelesne smetnje izazvane anksioznošću mogu biti zastrašujuće, te vas mogu natjerati da mislite kako s vama nešto nije u redu, ili da ste stalno u opasnosti, zabrinutost da ste bolesni ili da bi se moglo dogoditi nešto užasno. Ovakve misli izazivaju još veću količinu anksioznosti, što zatim izaziva još više tjelesnih smetnji i tako upadate u začarani krug koji pogoršava vašu anksioznost. Nadalje, možete primijetiti kako počinjete očekivati da ćete se osjećati anksiozno, te tako i izazvati anksioznost. Naime, zabrinutost da ćete biti anksiozni u stvari izaziva anksioznost. To je dugačak začarani krug u koji upadate.
Ako se anksioznost javlja u vrijeme kada ne postoji stvarna opasnost ili se nastavlja dugo nakon što je stresna situacija prošla, tada je potrebno naučiti je kontrolirati.
Više o anksioznosti pročitajte na
http://www.psiholog-rijeka-neli-abramic.hr/teme/anksioznost-i-panicni-napadi

22/03/2021

Biti strpljiv je način da sebe tretiramo sa suosjećanjem, što nam pomaže da mirno prihvatimo stvari onakvima kakve one jesu ... a to je uvijek dobar osjećaj.
Možemo naučiti da se ne uzrujavamo i ljutimo kada se jave negativne misli i osjećaji, već da mirno prihvatimo njihovu prisutnost, znajući da će nam univerzalni zakon prolaznosti, vremenom pomoći. Uvjeti će se promijeniti ... a tako i naš um.
Toni Bernhard, J.D.

17/03/2021

Možemo li učinkovito predvidjeti kako ćemo se osjećati u budućnosti?
Istraživanja su pokazala da pogrešno procjenjujemo što će nas učiniti sretnima i imamo poteškoća u procjeni budućih osjećaja oslanjajući se na to kako se osjećamo u sadašnjem trenutku. Naime, to kako se osjećamo u sadašnjosti na neki nas način zasljepljuje i utječe na odluke koje ćemo donositi. Nažalost, ne možemo točno predvidjeti kako bismo se mogli osjećati u budućnosti, te imamo tendenciju precjenjivati koliko pozitivno ili negativno ćemo se osjećati u budućim situacijama. Stoga, naučiti uživati u stvarima onako kako one dolaze i ne očekivati da će nam neki događaj život učiniti značajno boljim ili lakšim, najbolji je način za građenje i održavanje sreće.

30/12/2020

Ako osjećate nesigurnost i strah, ljuti ste, tužni, razdražljivi, uznemireni - potražite psihološku pomoć.
Ako trebate podršku, možete me kontaktirati u inbox, odgovorit ću u najkraćem mogućem roku.

18/12/2020

07/12/2020

Uskoro nam slijede blagdani tijekom kojih smo skloni razmišljati o prošlosti, uključujući odnose koji su završili i živote koje smo izgubili. Razmišljat ćemo i o prilično neizvjesnoj budućnosti. Godina koja će ubrzo biti iza nas je u najmanju ruku bila prilično turbulentna i odrazit će se na naše živote na različite načine u manjoj ili većoj mjeri. No, prošlost je otišla, a budućnost još nije došla, stoga usredotočimo se na sadašnjost i učinimo je lijepom.
Kako bismo zaštitili sebe i naše voljene, ove će godine blagdani izgledati drugačije, no to ne znači da ne mogu biti jednako posebni. Budimo proaktivni i organizirani jer to može umanjiti stres. U ovo vrijeme fizičkog distanciranja izuzetno je važno ostati društveno povezan, stoga se povežite s onima koji vam donose radost.
Kako biste izbjegli stres i druge negativne emocije budite mentalno fleksibilni jer ćete tako lakše mijenjati planove u slučaju potrebe.
Mnoge obitelji imaju određenu blagdansku tradiciju koja je prilično važna, jer nas ponekad može povezati s voljenima koje smo izgubili. No, možda je ovo dobro vrijeme za stvaranje nekih novih tradicija, stoga budite kreativni i razmislite kako zadržati stare ali i razviti nove tradicije.
Nađite vremena za brigu o sebi, pa osim redovne tjelesne aktivnosti, spavanja i pravilne prehrane, bavite se hobijima koji vam donose zadovoljstvo, jer to su ključni sastojci psihološke dobrobiti.
Možda ne znamo što možemo očekivati od blagdana ove godine, ali možemo raditi na održavanju pozitivnih emocija koje ovi blagdani mogu donijeti, stoga se usredotočite na sreću umjesto na savršenstvo.
Sretni praznici vama i vašim obiteljima! 🎄🎅☃️🎁

09/11/2020

Kad ste se zadnji put dobro nasmijali?
Odrasli ljudi smiju se u prosjeku 15 p**a dnevno, dok se djeca smiju i do 400 p**a na dan. Smijeh ima pozitivan utjecaj na naše zdravlje, jer osnažuje naš imunološki sustav, poboljšava disanje, podiže prag tolerancije na bol, kao i tolerancije općenito, te umanjuje stres.
Smijeh je zarazan, pa ako vam treba mali poticaj, pogledajte kratki video. 😉
https://www.youtube.com/watch?v=81NeQJWGYJY
Želim vam ugodan dan uz što više smijeha! 😄