14/08/2026
Kad se dogodi tragedija, sasvim je prirodno osjetiti strah, tjeskobu, nemir ili osjećaj nemoći. U trenucima ozbiljne krize i neizvjesnosti, važno je govoriti i o tome kako takve situacije utječu na naše mentalno zdravlje.
Naše tijelo tada ulazi u stanje pojačane pripravnosti – ubrzano dišemo, srce brže kuca, teže se koncentriramo i imamo potrebu neprestano pratiti vijesti i tražiti nove informacije.
Važno je podsjetiti se da ne možemo kontrolirati sve što se događa, ali možemo pokušati kontrolirati svoju reakciju.
Ako se nalazite u kriznoj situaciji:
• zastanite i pokušajte usporiti disanje
• slušajte upute nadležnih službi
• informacije pratite iz pouzdanih i službenih izvora
• ne dijelite neprovjerene informacije
• ne izlažite sebe dodatnom riziku kako biste nešto snimili ili provjerili
• ako ste na sigurnom, provjerite treba li pomoć nekome u vašoj blizini.
Dok krizna situacija traje, stalno praćenje snimki, fotografija i vijesti može dodatno pojačati strah i osjećaj bespomoćnosti. Ako primijetite da vas informacije sve više uznemiruju, napravite pauzu i usmjerite pažnju na ono što možete učiniti u tom trenutku.
Stres ne mora nestati ni kada neposredna opasnost prođe. Nemir, teškoće sa spavanjem, pojačana osjetljivost ili potreba za stalnim provjeravanjem vijesti mogu potrajati neko vrijeme. To mogu biti prirodne reakcije organizma na snažan stres.
Dajte sebi vremena, razgovarajte s ljudima kojima vjerujete i pokušajte se postupno vratiti svakodnevnim rutinama.
Pribranost ne znači da se ne bojimo. Znači da, unatoč strahu i neizvjesnosti, pokušavamo reagirati što sigurnije i odgovornije – za sebe i za druge.
U ovakvim trenucima čuvajmo jedni druge. 🤍
