What are the opening hours?

Monday 08:00 - 20:00 Tuesday 08:00 - 20:00 Wednesday 08:00 - 20:00 Thursday 08:00 - 20:00 Friday 08:00 - 20:00 Saturday 08:00 - 20:00 Sunday 08:00 - 20:00

Sternum Rehabilitacija, Trg kralja Tomislava 41, Velika Gorica (2026)

STERNUM - mjesto s individualiziranim pristupom rehabilitaciji

METODE RADA
� kineziterapija, DNS, P-DTR, manualna terapija

CILJEVI
� smanjenje boli, ubrzavanje procesa oporavka, povratak funkcije

30/07/2026

Prirodni tijek oporavka kod lumbalne diskus hernije

Suvremeni znanstveni dokazi pokazuju da se velik broj osoba s lumbalnom diskus hernijom može uspješno oporaviti bez operacije. Ako ne postoje hitna stanja, poput sindroma caudae equinae ili progresivnog gubitka mišićne snage, prvi izbor liječenja je konzervativni pristup koji uključuje edukaciju, održavanje aktivnosti, individualno prilagođene terapijske vježbe i postupni povratak svakodnevnim aktivnostima (NICE, 2020; Kwon i sur., 2025).

Jedna od najvažnijih spoznaja posljednjih godina jest da se hernirani dio diska može prirodnim putem djelomično ili potpuno povući. Taj se proces naziva spontana resorpcija, pri čemu tijelo postupno razgrađuje i uklanja hernirani diskovni materijal. Resorpcija je češća kod ekstrudiranih i sekvestriranih hernija nego kod protruzija (Zhong i sur., 2017; Zhong i sur., 2025).

Važno je naglasiti da veličina hernije na magnetskoj rezonanciji ne odgovara uvijek jačini simptoma. Odluke o liječenju temelje se prvenstveno na simptomima, kliničkom pregledu i funkcionalnim ograničenjima, a ne samo na nalazu magnetske rezonancije (Kwon i sur., 2025).

Također, simptomi nisu posljedica samo mehaničkog pritiska na živčani korijen. Važnu ulogu imaju i upalni procesi koji mogu pridonijeti nastanku i održavanju boli. Zato je cilj rehabilitacije ne samo ublažiti bol, nego postupno vratiti pokretljivost, snagu i funkciju te omogućiti siguran povratak svakodnevnim aktivnostima, poslu i rekreaciji (Zhong i sur., 2025; Kwon i sur., 2025).

29/07/2026

Pokret - važan alat u rehabilitaciji lumbalne i radikularne boli

Dugotrajno mirovanje više se ne preporučuje kao primarni pristup u liječenju lumbalne boli i radikularne boli. Umjesto toga, preporučuju se aktivna terapija i postupni povratak svakodnevnim aktivnostima (National Institute for Health and Care Excellence [NICE], 2020; Dahm i sur., 2022).

Jedan od mogućih patofizioloških mehanizama koji može pridonijeti razvoju radikularne boli jest zastoj venske cirkulacije u području živčanog korijena. U tom kontekstu, pretpostavlja se da dugotrajno i sustavno provođenje tjelovježbe može poboljšati lokalnu cirkulaciju i mikrocirkulaciju te potaknuti adaptaciju tkiva. Poboljšanje lokalne perfuzije moglo bi pridonijeti smanjenju edema i poboljšanju mikrocirkulacije živčanog korijena, što predstavlja jedan od mogućih mehanizama kojima tjelovježba doprinosi smanjenju simptoma radikularne boli (Du i sur., 2025).

Redovito vježbanje, samostalno ili u kombinaciji s edukacijom, učinkovito smanjuje rizik razvoja lumbalne boli (Steffens i sur., 2016).

Kod osoba s nespecifičnom kroničnom križoboljom trening snage učinkovit je u smanjenju intenziteta boli te poboljšanju funkcionalne sposobnosti i kvalitete života. Dostupni dokazi upućuju na to da se najveća klinička korist postiže strukturiranim, individualno prilagođenim i progresivnim programima koji traju najmanje 12 tjedana (Rodríguez-Domínguez i sur., 2025).

Kod osoba s radikularnom boli programi terapijskih vježbi mogu smanjiti intenzitet boli i povećati vršnu mišićnu aktivaciju, čime se poboljšava kvaliteta života povezana sa zdravljem. Međutim, kombinacija terapijskih vježbi i neurodinamičke mobilizacije ishijadičnog živca pokazala je bolje kliničke ishode od samostalnog provođenja terapijskih vježbi, uz veće smanjenje boli, poboljšanje prosječne i vršne mišićne aktivacije te značajnije poboljšanje kvalitete života povezane sa zdravljem (Pradhan i Muthukumaran, 2024).

Sustavni pregled Lina i suradnika (2023.) pokazao je da neurodinamika živca može smanjiti bol i poboljšati funkcionalnu sposobnost kod osoba s lumbalnom radikulopatijom, pri čemu su pozitivni učinci zabilježeni u većini uključenih studija.

28/07/2026

Diferencijalna dijagnostika boli koja se širi u donji ekstremitet

Išijas (sciatica) nije precizna dijagnoza – opisuje simptom, odnosno bol koja se širi u donji ekstremitet, ali ne govori o njezinu uzroku.

NeuPSIG razlikuje četiri klinička oblika boli koja se širi u donji ekstremitet:

• somatska prenesena bol
• izolirana radikularna bol
• bolna radikulopatija
• bezbolna radikulopatija

Somatska prenesena bol smatra se najčešćim uzrokom boli koja se širi u donji ekstremitet kod osoba s lumbalnom boli. Nastaje podražajem struktura kralježnice poput intervertebralnog diska, fasetnih zglobova, ligamenata, paravertebralnih mišića ili sakroilijakalnog zgloba, bez zahvaćanja živčanog korijena. U pravilu nije praćena objektivnim neurološkim ispadima.

Radikularna bol nastaje zbog iritacije i/ili upale živčanog korijena ili dorzalnog korijenskog ganglija (DRG). Najčešće je povezana s protruzijom ili hernijom intervertebralnog diska te lokalnim upalnim odgovorom. Očituje se oštrom, probadajućom ili žarećom boli koja se širi u raspodjeli živčanog korijena. Unatoč boli, mišićna snaga, osjet, refleksi i EMNG mogu biti uredni.

Radikulopatija označava objektivno oštećenje funkcije živčanog korijena. Klinička slika može uključivati slabost mišića, poremećaj osjeta, parestezije te oslabljene ili ugašene reflekse, dok EMNG može potvrditi funkcionalno oštećenje živčanog korijena.

Važno je razlikovati ova stanja: radikularna bol može postojati bez radikulopatije, jednako kao što radikulopatija može biti prisutna uz minimalnu bol ili bez boli.

Na MRI-u se često nalaze degenerativne promjene i kod osoba bez simptoma, zbog čega slikovni nalaz uvijek treba tumačiti u kontekstu kliničke slike. Zato se dijagnoza uvijek temelji na kombinaciji anamneze, kliničkog i neurološkog pregleda, slikovne dijagnostike te, prema potrebi, EMNG-a.

Pravilno razlikovanje somatske prenesene boli, radikularne boli i radikulopatije ključno je za odabir odgovarajućeg liječenja i postizanje najboljih terapijskih ishoda.

08/05/2026

Tjedna doza biomehanike 📝

Prvi metatarzofalangealni zglob ima važnu ulogu u biomehanici stopala tijekom hoda, trčanja, skokova i promjene smjera kretanja. Uredna ekstenzija (dorzifleksija) palca bitna je za kretanje prema naprijed (propulzija), stabilnost stopala i pravilnu raspodjelu opterećenja tijekom cijelog ciklusa hoda.

Tijekom odraza aktivira se windlass mehanizam – zatezanjem plantarne fascije dolazi do podizanja medijalnog uzdužnog svoda i stabilizacije stopala za kretanje. Njegova ograničena pokretljivost može narušiti taj mehanizam te može biti povezana s promijenjenom biomehanikom i kompenzacijskim obrascima :
-> povećana pronacija tijekom faze oslonca
-> lateralni pomak centra pritiska
-> ranije podizanje pete tijekom ciklusa hoda

Ključni mišići u funkciji ovog zgloba i medijalnog svoda su:
-> flexor hallucis longus (FHL)
-> flexor hallucis brevis (FHB)
-> tibialis posterior
-> peroneus longus

Koordinirana funkcija navedenih mišića važna je za stabilnost medijalnog uzdužnog svoda, kontrolu pronacije i dobru propulziju tijekom hoda.

Uzmimo npr. hallux valgus. To je posljedica dugotrajne neravnoteže između strukture i funkcije stopala. Na njega utječu i građa stopala (kosti, ligamenti) i način na koji mišići kontroliraju pokret, posebno tijekom hoda trčanja.

Zato je bitno gledati stopalo kao cjelinu — gdje mali poremećaj u funkciji palca može s vremenom utjecati na stabilnost cijelog donjeg ekstremiteta.

Što je zajedničko FHL i tibialis posterioru?

Tibialis posterior kontrolira pronaciju ekscentrično i stabilizira medijalni svod, sprječavajući njegov kolaps u srednjoj fazi oslonca. Flexor hallucis longus to nadopunjuje održavanjem napetosti stabilizacijom palca. U propulziji tibialis osigurava čvrstoću stopala, a FHL doprinosi aktivnom odrazu preko palca.

Kod disfunkcija ovih mišića može doći do promjena u stopalu (kompenzacije). Te promjene se ne odvijaju samo na razini stopala već mogu utjecati na cijeli kinetički lanac.

U praksi sam puno p**a vidio problem palca koji se odrazio na druge strukture, koljeno i donji dio leđa.

Address

Trg Kralja Tomislava 41
Velika Gorica
10410

Opening Hours

Monday	08:00 - 20:00
Tuesday	08:00 - 20:00
Wednesday	08:00 - 20:00
Thursday	08:00 - 20:00
Friday	08:00 - 20:00
Saturday	08:00 - 20:00
Sunday	08:00 - 20:00

Website

https://sternum.hr/

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Sternum Rehabilitacija posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to Sternum Rehabilitacija:

Sternum Rehabilitacija