Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu Službena stranica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.

Postoje li razlike u postupku kod prvog darivanja krvi u odnosu na kasnija darivanja?Kod svakog darivanja krvi potrebno ...
17/09/2026

Postoje li razlike u postupku kod prvog darivanja krvi u odnosu na kasnija darivanja?
Kod svakog darivanja krvi potrebno je proći četiri osnovna koraka: ispunjavanje upitnika, određivanje hemoglobina, liječnički pregled te samo darivanje krvi. Iako su koraci identični postoji nekoliko manjih razlika kod prvog darivanja krvi u odnosu na kasnija darivanja.
Kod prvog darivanja postupak je nešto opsežniji jer se provjerava jeste li prikladan darivatelj:
• Potrebno je izvršiti administrativan upis novog darivatelja nakon ispunjavanja zdravstvenog upitnika
• obavlja se detaljan razgovor s liječnikom koji obuhvaća sva zdravstvena stanja koja bi mogla utjecati na odabir darivatelja, kako bi se zaštitilo zdravlje samog darivatelja, ali i primatelje transfuzijskog liječenja
• provjeravaju se krvni tlak, puls, tjelesna težina i razina hemoglobina
• liječnik objašnjava cijeli postupak i odgovara na moguća pitanja
• prvo darivanje može trajati nešto duže zbog administracije i detaljnijeg pregleda
Ako ste već registrirani darivatelj:
• osobni podaci i povijest darivanja već postoje u sustavu
• upitnik i liječnički pregled obično su kraći i usmjereni na promjene zdravstvenog stanja od posljednjeg darivanja
• sam postupak uzimanja krvi jednak je kao i kod prvog darivanja
• cijeli posjet često traje kraće
Sam čin darivanja je isti svaki put:
1. dezinfekcija mjesta uboda
2. uzimanje 450 ml krvi
3. kratki odmor nakon darivanja
4. uzimanje napitka i laganog obroka
Važno
Kod prvog darivanja možete osjećati veću nervozu, ali medicinsko osoblje posebnu pažnju posvećuje novim darivateljima. Većina darivatelja postupak podnosi bez problema.
Ako planirate prvo darivanje, kao i kod svakog slijedećeg, preporučuje se:
• dobro se naspavati
• popiti dovoljno tekućine
• pojesti lagani zdravi obrok prije dolaska
• izbjegavati alkohol
HVALA na svakoj darovanoj dozi koja spašava živote.

Kako izgleda procedura darivanja krvi?1. KORAK: Ispunjavanje Kartona darivatelja. Na darivanje krvi potrebno je donijeti...
14/09/2026

Kako izgleda procedura darivanja krvi?
1. KORAK: Ispunjavanje Kartona darivatelja. Na darivanje krvi potrebno je donijeti identifikacijski dokument, osobnu iskaznicu ili putovnicu, te zdravstvenu iskaznicu. Darivatelj prvo ispunjava Karton darivatelja, iskreno odgovarajući na pitanja o svom zdravlju i eventualnim zdravstvenim rizicima.
2. KORAK: Upis podataka u informacijski sustav i provjera hemoglobina. Tehničar na upisu provjerava identitet darivatelja i upisuje podatke u informacijski sustav. Potom laganim ubodom sterilnom lancetom u jagodicu prsta darivatelja provjerava razinu hemoglobina (željeza) u krvi kako bi se utvrdila sposobnost darivanja.
3. KORAK: Liječnički pregled. Liječnik pregledava darivatelja i potvrđuje njegovu sposobnost za darivanje krvi, vodeći se zdravstvenim stanjem potencijalnog darivatelja. Pregledava odgovore u Kartonu darivatelja, po potrebi postavlja dodatna pitanja te mjeri krvni tlak. Ako su zadovoljeni kriteriji, osoba se upućuje na darivanje krvi.
4. KORAK: Postupak darivanja krvi. U ugodnom ležećem položaju, darivatelju se uzima krv iz lakatne vene kroz sterilni sistem u sterilnu plastičnu vrećicu za uzimanje krvi. Uzima se 450 ml krvi te 3 epruvete za testiranje pune krvi. Prva epruveta služi za imunohematološko testiranje (određivanje krvne grupe), druga za serološko testiranje na krvlju prenosive bolesti (hepatitis B, hepatitis C, AIDS i sifilis), a treća za molekularno testiranje na krvlju prenosive bolesti (hepatitis B, hepatitis C i AIDS). Postupak darivanja traje oko 20 minuta.

Postupak darivanja krvi traje oko 20 minuta. Uključuje ispunjavanje upitnika, određivanje hemoglobina, liječnički pregle...
10/09/2026

Postupak darivanja krvi traje oko 20 minuta. Uključuje ispunjavanje upitnika, određivanje hemoglobina, liječnički pregled u kojem liječnik provjerava sve kriterije za darivanje krvi, te samo darivanje u ugodnom ležećem položaju. Opće zdravstveno stanje darivatelja procjenjuje se prije svakog darivanja, a oni koji nisu u mogućnosti dati krv privremeno ili trajno se odbijaju.
Muškarci mogu darivati krv svaka 3 mjeseca, a žene svaka 4 mjeseca, do 7 dana ranije.

Ako si punoljetan i tražiš način da napraviš nešto stvarno dobro, daruj krv. Nekoliko minuta tvog vremena može nekome zn...
07/09/2026

Ako si punoljetan i tražiš način da napraviš nešto stvarno dobro, daruj krv. Nekoliko minuta tvog vremena može nekome značiti cijeli život. Odazovi se akcijama dobrovoljnog darivanja krvi i budi razlog nečijeg osmijeha, oporavka i nade.

✅ Darivanje traje samo nekoliko minuta
✅ Jednim darivanjem možeš pomoći više osoba
✅ Osjećaj da si nekome spasio život nema cijenu

Ne čekaj da netko drugi pomogne. Tvoj mali korak može značiti nečiji cijeli život.

02/09/2026

Darivanje krvi je darivanje života.

Trombociti  ili krvne pločice su male, bezbojne krvne stanice koje nastaju u koštanoj srži iz velikih stanica koje se na...
27/08/2026

Trombociti ili krvne pločice su male, bezbojne krvne stanice koje nastaju u koštanoj srži iz velikih stanica koje se nazivaju megakariociti. Njihova osnovna funkcija je sudjelovanje u procesu zgrušavanja krvi i zaustavljanju krvarenja.

Kada dođe do ozljede krvne žile, trombociti se brzo nakupljaju na mjestu oštećenja, međusobno se povezuju i stvaraju privremeni ugrušak koji sprječava daljnji gubitak krvi. Osim toga, oslobađaju tvari koje potiču stvaranje stabilnog krvnog ugruška i zacjeljivanje oštećenog tkiva.

Normalan broj trombocita u krvi kod odraslih osoba obično se kreće između 150 i 400 × 10⁹/L, iako referentne vrijednosti mogu neznatno varirati među laboratorijima.

Smanjen broj trombocita (trombocitopenija) može povećati rizik od krvarenja i pojave modrica.
Povišen broj trombocita (trombocitoza) može biti povezan s povećanim rizikom od stvaranja krvnih ugrušaka ili može nastati kao reakcija organizma na upalu, infekciju ili druge bolesti.

Broj trombocita određuje se laboratorijskom analizom krvi kao dio kompletne krvne slike te predstavlja važan pokazatelj stanja sustava za zgrušavanje krvi i funkcije koštane srži.

Znate li da su eritrociti ili crvene krvne stanice, najbrojnije krvne stanice u ljudskom organizmu. Njihova osnovna funk...
25/08/2026

Znate li da su eritrociti ili crvene krvne stanice, najbrojnije krvne stanice u ljudskom organizmu. Njihova osnovna funkcija je prijenos kisika iz pluća do tkiva te prijenos dijela ugljikova dioksida iz tkiva natrag u pluća. Ovu ulogu ostvaruju zahvaljujući hemoglobinu, bjelančevini koja sadrži željezo i može reverzibilno vezati kisik.
Eritrociti nastaju procesom eritropoeze u koštanoj srži. Razvoj eritrocita regulira hormon eritropoetin, koji se uglavnom proizvodi u bubrezima kao odgovor na smanjenu koncentraciju kisika u krvi.
Zreli eritrociti imaju karakterističan bikonkavan oblik i nemaju jezgru. Takav oblik povećava površinu stanice u odnosu na njezin volumen te omogućuje učinkovitu izmjenu plinova. Također im daje fleksibilnost potrebnu za prolazak kroz vrlo uske kapilare. Promjer eritrocita iznosi približno 7 do 8 mikrometara.
U prosječne odrasle osobe eritrociti žive oko 120 dana. Nakon toga se razgrađuju prvenstveno u slezeni, jetri i koštanoj srži. Pri razgradnji eritrocita hemoglobin se razlaže na svoje sastavne dijelove. Željezo se ponovno koristi za sintezu novih eritrocita, dok se ostatak hemoglobina pretvara u bilirubin koji se izlučuje putem jetre.
Broj eritrocita u krvi važan je pokazatelj zdravstvenog stanja. Smanjen broj eritrocita ili smanjena koncentracija hemoglobina dovodi do anemije, stanja koje se očituje umorom, slabošću i smanjenom sposobnošću prijenosa kisika. S druge strane, povećan broj eritrocita naziva se eritrocitoza ili policitemija te može uzrokovati povećanu viskoznost krvi i veći rizik od krvožilnih komplikacija.
Zahvaljujući svojoj građi i funkciji, eritrociti imaju ključnu ulogu u održavanju opskrbe svih tkiva kisikom i normalnom funkcioniranju organizma. Njihovo pravilno stvaranje, funkcija i razgradnja neophodni su za održavanje homeostaze i zdravlja čovjeka.

Zašto se leukociti zovu bijele krvne stanice?Leukociti ili bijele krvne stanice pripadaju  imunološkom  sustavu čija je ...
21/08/2026

Zašto se leukociti zovu bijele krvne stanice?
Leukociti ili bijele krvne stanice pripadaju imunološkom sustavu čija je osnovna uloga zaštita organizma od različitih mikroorganizama (bakterija, virusa, gljivica i parazita) te stranih tijela koji uđu u tijelo kroz prirodne barijere kože i sluznice. Kada se krvne stanice analiziraju, one se pregledavaju pod mikroskopom. Tim pregledom može se vidjeti boja krvnih stanica. Tako živi leukociti nemaju posebnu nijansu svoje citoplazme. Velike nakupine leukocita su bijele zbog disperzije svjetla, odnosno zelenkaste u slučaju neutrofilije. Stoga se leukociti i zovu bijele krvne stanice. Za razliku od njih, eritrociti su crveni jer sadrže željezo. Leukociti ili bijele krvne stanice su poput “vojnika” koji čuvaju naš organizam od napada različitih stranih tvari i patogena. Njihove vrijednosti u krvi pomažu liječnicima pri dijagnostici o kojoj bolesti se radi.

Temeljno pravilo u transfuzijskoj medicini jest primjena krvne grupe koja je istovjetna onoj primatelja. Stoga je ključn...
19/08/2026

Temeljno pravilo u transfuzijskoj medicini jest primjena krvne grupe koja je istovjetna onoj primatelja. Stoga je ključno osigurati adekvatne zalihe krvnih pripravaka svih osam krvnih grupa: A+, A−, B+, B−, O+, O−, AB+ i AB−, kako bi se moglo pravovremeno odgovoriti na potrebe pojedinog pacijenata kod liječenja, transplantacije ili hitnih stanja poput ozljeda i li nesreća.
Darivatelji svih krvnih grupa imaju jednaku važnost, budući da svaki pojedini darivatelj može doprinijeti spašavanju života. Ipak, određene krvne grupe imaju specifične karakteristike koje ih čine posebno značajnima u hitnim situacijama.
Krvna grupa O RhD negativna (O−) smatra se univerzalnim darivateljem, jer se njezina krv može primijeniti bolesnicima bilo koje krvne grupe u slučaju kada istovjetna krvna grupa za pojedinog bolesnika nije dostupna. Zbog toga su darivatelji ove krvne grupe iznimno važni u hitnim medicinskim intervencijama.
S druge strane, osobe s krvnom grupom AB RhD pozitivna (AB+) su univerzalni primatelji , što znači da mogu primiti krv svih ostalih krvnih grupa. Iako to ne utječe na njihovu sposobnost darivanja, važno je za planiranje transfuzijskog liječenja.

❤️🩸  Ne trebaš supermoći da budeš heroj. Dovoljno je darovati krv. ❤️🩸Ljeto, ekipa, druženja, festivali, putovanja... Al...
17/08/2026

❤️🩸 Ne trebaš supermoći da budeš heroj. Dovoljno je darovati krv. ❤️🩸

Ljeto, ekipa, druženja, festivali, putovanja... Ali negdje upravo sada netko treba krv kako bi dobio novu priliku za život.

Ako imaš 18+ godina i dobrog si zdravlja, postani dio generacije koja spašava živote.

✅ Darivanje traje samo desetak minuta
✅ Jednim darivanjem možeš pomoći više osoba
✅ Osjećaj da si nekome spasio život nema cijenu

Ne čekaj da netko drugi pomogne. Tvoj mali korak može značiti nečiji cijeli život.

👉 Pridruži se dobrovoljnim darivateljima krvi i pokaži da mladi imaju veliko srce.

Address

Petrova 3
Zagreb
10000

Opening Hours

Monday 07:30 - 19:00
Tuesday 07:30 - 19:00
Wednesday 07:30 - 19:00
Thursday 07:30 - 19:00
Friday 07:30 - 19:00
Saturday 07:30 - 15:00

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu:

Shortcuts

Featured

Share