Psihološki centar Carpe Diem

18/09/2026

[PROFESIONALNA ORIJENTACIJA]

U psihološkom centru Carpe Diem provodimo profesionalno usmjeravanje učenika završnih razreda osnovne i srednje škole u svrhu lakšeg planiranja daljnjeg obrazovanja i karijere.

Profesionalna orijentacija uključuje razgovor s psihologom, procjenu motivacije i ličnosti, testiranje sposobnosti i afiniteta profesionalnim psihološkim testovima te izdavanje stručnog mišljenja psihologa sa preporukama vezanim uz daljnje obrazovanje i karijeru.

Javite nam se na [email protected] ili na broj telefona 01 2120 359 i rezervirajte svoj termin.

19/08/2026

"Biste li, molim vas, bili ljubazni, pa mi rekli kamo da krenem?", upita Alisa
"To u velikoj mjeri ovisi o tome kamo želite stići", odvrati Mačka.
"Nije mi važno kamo" reče Alisa.
"Onda nije važno ni kojim putem ćete krenuti" reče Mačka.

Alisa u zemlji čudesa

23/07/2026

[VIOLINIST U PODZEMNOJ ŽELJEZNICI - SOCIJALNI EKSPERIMENT]

Joshua Bell jedan je od najcjenjenijih violinista današnjice. Godine 2007., u sklopu poznatog društvenog eksperimenta koji je organizirao The Washington Post, svirao je gotovo 45 minuta u prometnoj stanici podzemne željeznice u Washingtonu, na violini vrijednoj nekoliko milijuna dolara.

U tom je vremenu izveo neka od najzahtjevnijih glazbenih djela, no većina ljudi prošla je pokraj njega ne zastavši. Samo je nekolicina zastala poslušati, a u njegovom se šeširu na kraju našlo svega 32 dolara.

Ovaj eksperiment otvorio je zanimljivo psihološko pitanje: Koliko na našu procjenu vrijednosti utječe kontekst?

Ista glazba, isti vrhunski umjetnik i ista izvedba u koncertnoj dvorani vrijede stotine eura po ulaznici. U stanici podzemne željeznice većina ga nije ni primijetila.

Naša percepcija rijetko je potpuno objektivna. Način na koji procjenjujemo ljude, prilike ili ideje često oblikuju očekivanja, okruženje i društvo. Ono što izgleda obično ili neupadljivo može biti iznimno vrijedno, samo nije predstavljeno u "pravom" kontekstu.

Možda je zato vrijedno s vremena na vrijeme zastati i zapitati se: Koliko p**a svakodnevno prođemo pokraj nečega vrijednog samo zato što ga nismo očekivali pronaći baš tu?

20/07/2026

[PRIČA O SLONU]

Vjerojatno ste čuli priču o slonu koji je, iako dovoljno snažan da se oslobodi, cijeli život ostao vezan tankim konopcem. Kao mlad pokušavao je pobjeći, ali nije uspijevao. S vremenom je prestao pokušavati jer je naučio da je bijeg "nemoguć".

Iako je riječ o paraboli, ona lijepo ilustrira psihološki fenomen koji nazivamo naučena bespomoćnost.

Naučena bespomoćnost nastaje kada osoba, nakon ponavljanih iskustava neuspjeha, odbacivanja ili osjećaja da nema kontrolu nad onim što joj se događa, počne vjerovati da njezini postupci više nemaju smisla. Tada često prestaje pokušavati, čak i kada se okolnosti promijene i mogućnost za promjenu zaista postoji.

Ponekad nije problem u tome što je "konopac" prejak. Problem je u tome što smo prestali vjerovati da ga možemo prekinuti.

17/07/2026

[PROBLEM PREKOMJERNOG KORIŠTENJA DRUŠTVENIH MREŽA PREKO LJETNIH PRAZNIKA]

Psihološki centar Carpe Diem upozorava da prekomjerno korištenje društvenih mreža među mladima postaje sve izraženiji društveniproblem koji može ozbiljno narušiti mentalno zdravlje. Recentna istraživanja pokazuju da gotovo svaka peta mlada osoba na društvenim mrežama provodi više od pet sati dnevno, a tijekom ljetnih praznika to se vrijeme često dodatno povećava. Gubitak kontrole nad svojim ponašanjem, u ovom slučaju korištenjem društvenih mreža, predstavlja jedno od glavnih obilježja razvoja ovisnosti. Među mladima danas su najzastupljeniji Instagram, Tik tok i Youtube, dok je Facebook izgubio velik dio svoje nekadašnje popularnosti.

Iako društvene mreže omogućuju komunikaciju i pristup informacijama , njihov utjecaj sve se češće odražava na psihološku dobrobit mladih. Stalna izloženost idealiziranim slikama tuđih života potiče uspoređivanje s drugima, osjećaj zavisti i može dovesti do pada samopouzdanja, a može i doprinijeti razvoju anksioznih i depresivnih simptoma. Istraživana pokazuju da mnogi mladi zbog sadržaja koje prate osjećaju stres ili nezadovoljstvo, no većina o tome ne razgovara niti traži pomoć

Osim navedenog, pretjeerano korištenje društvenih mreža može biti povezano i sa problemima spavanja, poremećajima prehrane, socijalnom izolacijom te slabijom motivacijom za stvarne odnose i svakodnevne aktivnosti.

Na ovaj je problem posebno važno upozoriti tijekom ljeta jer u to vrijeme mladi imaju više slobodnog vremena koje često troše na ekranima, a društvene mreže preplavljene su objavama s putovanja i ljetovanja koje često prikazuju nerealnu i idealiziranu sliku života. Umjesto razdoblja odmora, mnogima ljeto postaje vrijeme dodatnog pritiska i osjećaja da propuštaju iskustva drugih..

Dodatno zabrinjava činjenica da većina mladih u Hrvatskoj nikada nije sudjelovalo u edukacijama o medijskoj pismenosti i digitalnom zdravlju, iako za njih postoji velik interes. Zato je važno tijekom ljetnih praznika poticati razvoj zdravijih digitalnih navika te, uz podršku roditelja, nastavnika i stručnjaka, usmjeravati mlade prema odgovornijem korištenju tehnologije kako bi oni zaista koristili tehnologiju, a tehnologija ne bi ovladala njima.

Digitalna komunikacija ne može zamijeniti stvarnu emocionalnu bliskost i kvalitetne međuljudske odnose. Ljeto je prilika za više vremena bez tehnologije, više izravnog druženja i veću brigu o mentalnom zdravlju.

Psihološki centar Carpe Diem i prošle je godine upozoravao na ovaj problem, a zbog njegovih razmjera i važnosti smatramo bitnim nastaviti upozoravati javnost i podizati svijest o ovom često nevidljivom, ali itekako prisutnom problemu.

11/07/2026

10/07/2026

Voditelj Psihološkog centra Carpe Diem Domagoj Dalbello gostovao je u emisiji Dobro jutro Hrvatska Hrvatske radiotelevizije. Govorio je o ovisnosti o društvenim mrežama, korištenju društvenih mreža preko ljeta i opasnostima uspoređivanja s drugima.

08/07/2026

[EFEKT REFLEKTORA]

Jeste li se ikada brinuli da su svi primijetili vašu pogrešku, nespretnost ili neugodan trenutak?

To je primjer efekta reflektora – psihološke pojave zbog koje precjenjujemo koliko drugi obraćaju pažnju na nas.

U stvarnosti su i drugi ljudi najčešće zaokupljeni vlastitim mislima, brigama i obavezama.

Ova pojava može pojačati tremu, socijalnu anksioznost i strah od procjene.

Prisjećanje da drugi vjerojatno ne analiziraju svaki naš postupak može pomoći da se osjećamo opuštenije u svakodnevnim situacijama.

Ponekad smo sami sebi puno stroži promatrači nego što su to drugi ljudi.

06/07/2026

[SAMOISPUNJAVAJUĆE PROROČANSTVO]

Koliko često naša očekivanja oblikuju ponašanje drugih ljudi, a da toga nismo ni svjesni?

Samoispunjavajuće proročanstvo opisuje proces u kojem očekivanje koje imamo o drugoj osobi utječe na način na koji se prema njoj odnosimo. Naše ponašanje zatim može potaknuti drugu osobu da se ponaša upravo onako kako smo i očekivali, pa nam se čini da je naše početno uvjerenje bilo točno.

Primjerice, učitelj koji vjeruje da je neki učenik izrazito sposoban vjerojatnije će mu postavljati izazovnija pitanja, dati mu više prostora da se izrazi i pružiti više podrške kada pogriješi. Učenik zbog toga razvija veće samopouzdanje i ostvaruje bolje rezultate, čime se učiteljevo očekivanje potvrđuje.

S druge strane, ako roditelj vjeruje da je njegovo dijete "lijeno", može ga češće kritizirati, rjeđe uključivati u odgovornije zadatke ili pretpostaviti da neće uspjeti prije nego što je dijete uopće pokušalo. S vremenom dijete može izgubiti motivaciju i doista početi ulagati manje truda.

Sličan obrazac javlja se i u poslovnim odnosima. Nadređeni koji vjeruje u potencijal zaposlenika češće će mu povjeriti odgovornije zadatke, uključiti ga u važne projekte i pokazati povjerenje. Kada od nekoga očekujemo malo ili očekujemo da ne će uspjeti, lako se dogodi da mu nesvjesno uskratimo prilike u kojima bi mogao pokazati svoje sposobnosti.

To ne znači da su naša očekivanja uvijek pogrešna. Međutim, vrijedi zastati i zapitati se koliko su utemeljena na stvarnosti, a koliko na pretpostavkama koje zatim oblikuju naš odnos prema drugoj osobi.

Ponekad ne mijenjamo druge svojim riječima, nego načinom na koji ih gledamo. A upravo taj pogled može biti početak promjene - ili ograničenja.