26/07/2026
Trebaju li radnici u uslužnim djelatnostima i trgovini znati hrvatski jezik? Kako je s našim radnicima u Njemačkoj ili Austriji?
Tridesetogodišnje iskustvo u pripremama podijelit ću sa zadovoljstvom:
Pitanje znanja jezika kod stranih radnika u uslužnim djelatnostima aktualno je i u Hrvatskoj i u zemljama u koje hrvatski radnici najčešće odlaze, poput Austrije i Njemačke. U obje situacije jezik je ključan za kvalitetnu komunikaciju, sigurnost na radu i profesionalno obavljanje zadataka.
Austrija i Njemačka – što se traži?
Za uslužne djelatnosti u Austriji i Njemačkoj najčešće se traži razina jezika između A2 i B1, ovisno o tome koliko je posao komunikacijski zahtjevan i koliko izravno uključuje rad s gostima ili kupcima. Poslodavci u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini očekuju radnika koji može voditi osnovan razgovor, razumjeti upute, objasniti jednostavne postupke i reagirati na tipične situacije. Zato je B1 najčešći prag.
Za jednostavnije poslove poput čišćenja, pomoćnih kuhinjskih radova ili poslova bez kontakta s gostima, dovoljan je A1–A2, jer se komunikacija svodi na osnovne fraze i razumijevanje up**a. U takvim situacijama osnovni hrvatski jezik bio bi poželjan i u Hrvatskoj, uz mogućnost oslanjanja na bazni engleski.
Za recepciju, prodaju, rad na blagajni, hotelski front desk ili bilo koju poziciju gdje se rješavaju pritužbe i vodi razgovor s gostima, traži se B1, a ponekad i B2 ako je posao odgovorniji ili uključuje složeniju komunikaciju. U hrvatskom kontekstu, za takve bi poslove bila potrebna kombinacija hrvatskog i engleskog jezika, ali ne ispod razine B1.
Austrija i Njemačka imaju vrlo jasne standarde:
A2 za osnovne radne zadatke
B1 za samostalnu komunikaciju u svakodnevnim situacijama
B2 za naprednije uslužne pozicije
Stabilan posao u uslužnom sektoru najčešće počinje na razini B1, jer ona omogućuje sigurnu komunikaciju s gostima, kolegama i nadređenima.
Trgovina u Austriji i Njemačkoj izrazito je kundenorientiert: stalni kontakt s kupcima, objašnjavanje proizvoda, rješavanje pritužbi, rad na blagajni, komunikacija s kolegama i nadređenima. Kupac mora moći razgovarati s djelatnikom, a poslodavac mora biti siguran da radnik razumije upute. Zato engleski može olakšati početak, ali ne otvara vrata do boljih poslova bez znanja njemačkog jezika.
Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Hrvatska je postala multikulturno radno okruženje u kojem se u praksi tolerira niska ili nikakva razina hrvatskog jezika ako je radnik pouzdan i obavlja posao bez problema. U turizmu se komunikacija često odvija na engleskom, dok se u građevini, logistici i sličnim sektorima koristi mješavina hrvatskog, engleskog i jezika radnika (ukrajinski, nepalski, filipinski, arapski…). Kupci u trgovinama sve češće prihvaćaju osnovnu komunikaciju na engleskom, osobito u urbanim sredinama.
Iako se u praksi tolerira slabije znanje hrvatskog jezika, za stabilan posao, napredovanje i dugoročno uključivanje u radnu sredinu – hrvatski bi trebao biti nužan. Uslužne djelatnosti počivaju na komunikaciji, a bez jezika nema kvalitetne usluge, sigurnosti ni profesionalnog standarda.
