15/09/2026
Kolesterol se često doživljava isključivo kao nešto štetno, no on je zapravo neophodan za normalno funkcioniranje organizma.👇
Sudjeluje u izgradnji staničnih membrana, stvaranju hormona, sintezi vitamina D i proizvodnji žučnih kiselina potrebnih za probavu masti. Većinu kolesterola proizvodi jetra, dok manji dio unosimo hranom.
Na njegove vrijednosti ipak ne utječe samo prehrana. Važnu ulogu imaju genetika, tjelesna aktivnost, tjelesna težina, pušenje, konzumacija alkohola te određena zdravstvena stanja, poput dijabetesa i bolesti štitnjače.
LDL, poznat kao „loš“ kolesterol, prenosi kolesterol prema tkivima. Kada ga je u krvi previše, može se nakupljati u stijenkama krvnih žila i pridonijeti razvoju ateroskleroze.
HDL, odnosno „dobar“ kolesterol, pomaže ukloniti višak kolesterola iz krvnih žila i vratiti ga u jetru, gdje se dalje razgrađuje.
U procjeni kardiovaskularnog rizika važan je i ne-HDL kolesterol, koji obuhvaća sve potencijalno štetne lipoproteine u krvi.
Osim same vrijednosti LDL-a, važna može biti i veličina njegovih čestica jer manje i gušće čestice lakše prodiru u stijenku krvnih žila.
Povišeni kolesterol najčešće ne uzrokuje nikakve simptome, ali tijekom vremena može povećati rizik od srčanog i moždanog udara.
Redovita kontrola lipidnog statusa, uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost i pravodobno liječenje važni su za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila.
👉🏻Brinite o svom srcu. Provjerite svoje vrijednosti na vrijeme.
