Petra Vrkljan - Centar Damara

25/09/2026

𝐙𝐚š𝐭𝐨 𝐣𝐞 𝐤𝐨𝐧𝐭𝐢𝐧𝐮𝐢𝐫𝐚𝐧𝐚 𝐬𝐮𝐩𝐞𝐫𝐯𝐢𝐳𝐢𝐣𝐚 𝐯𝐚ž𝐧𝐚 𝐮 𝐭𝐞𝐫𝐚𝐩𝐢𝐣𝐬𝐤𝐨𝐦 𝐫𝐚𝐝𝐮 𝐬 𝐝𝐣𝐞𝐜𝐨𝐦? 💞

Rad s djecom u terapijskom kontekstu zahtjevan je i odgovoran posao. Dijete u terapiju ne dolazi samo sa svojim emocijama i ponašanjem, već i sa svojim obiteljskim odnosima, školom, razvojnim potrebama i životnim iskustvima.

Zato završetak edukacije za dječjeg terapeuta nije kraj profesionalnog učenja. Upravo suprotno - tada počinje kontinuirani proces razvoja i rasta terapeuta.

Jedan od njegovih važnih dijelova je stručna supervizija.

𝐒𝐮𝐩𝐞𝐫𝐯𝐢𝐳𝐢𝐣𝐚 𝐧𝐢𝐣𝐞 𝐧𝐮ž𝐧𝐚 𝐬𝐚𝐦𝐨 𝐤𝐚𝐝𝐚 „𝐳𝐚𝐩𝐧𝐞” ⛔️

Superviziju ponekad povezujemo s trenutkom kada terapeut naiđe na težak slučaj ili ne zna kako dalje. No njezina je vrijednost puno veća.

Kontinuirana supervizija daje terapeutu prostor da zastane i sagleda svoj rad iz nove perspektive:

• Što se događa između mene i djeteta? (transfer i kontratransfer)
• Kako razumijem njegovo ponašanje?
• Postoji li nešto što možda ne primjećujem?
• Kako moje vlastite reakcije utječu na terapijski odnos?
• Jesam li još uvijek usmjeren/a na potrebe djeteta?

Kada smo duboko uključeni u terapijski proces, nije uvijek lako da sami vidimo ono što se događa.

𝐊𝐚𝐝𝐚 𝐫𝐢𝐣𝐞č𝐢 𝐧𝐢𝐬𝐮 𝐝𝐨𝐯𝐨𝐥𝐣𝐧𝐞 🎨🖌

Terapijski rad s djecom često je složen i višeslojan. U njemu se istovremeno susreću dijete, terapeut, roditelji, obiteljski i razvojni kontekst, kao i različite emocije i iskustva koje nije uvijek moguće jednostavno izraziti riječima.

Zato se u superviziji, uz razgovor i refleksiju, možemo služiti i kreativno-ekspresivnim tehnikama (online i uživo).

Crtež, metafora, simbol, rad s različitim materijalima (pijesak, glina …) ili druge kreativne metode mogu otvoriti drugačiji način sagledavanja terapijskog procesa. Ponekad ono što se teško može objasniti riječima postane jasnije kada ga možemo vidjeti, oblikovati ili mu dati simbolički izraz.

Takav kreativan način rada može pomoći terapeutu da dublje istraži ono što se događa u terapijskom odnosu, da bolje razumije vlastite reakcije i sagleda moguće perspektive djeteta.

Cilj nije “analizirati crtež”, već kroz kreativni proces usporiti, produbiti refleksiju i otvoriti prostor za ono što možda još nije osviješteno.

𝐒𝐮𝐩𝐞𝐫𝐯𝐢𝐳𝐢𝐣𝐚 𝐧𝐢𝐣𝐞 𝐳𝐧𝐚𝐤 𝐝𝐚 𝐭𝐞𝐫𝐚𝐩𝐞𝐮𝐭 𝐧𝐞 𝐳𝐧𝐚 𝐝𝐨𝐯𝐨𝐥𝐣𝐧𝐨 ✨️ 🪞 ✨️

Naprotiv.

Sposobnost reći “Nisam siguran/na, želim ovo bolje razumjeti” važan je dio profesionalne kompetencije.

Iskusan terapeut nije onaj koji uvijek ima odgovor, nego onaj koji zna kada treba zastati, promisliti i potražiti drugu perspektivu.

Redovita supervizija također pomaže prepoznati etičke i profesionalne dileme, vlastite slijepe točke i situacije u kojima je potrebno uključiti druge stručnjake.

Na taj način supervizija ne štiti samo terapeuta - ona prije svega podržava kvalitetu i sigurnost rada s djetetom.

𝐒𝐮𝐩𝐞𝐫𝐯𝐢𝐳𝐢𝐣𝐚 𝐤𝐚𝐨 𝐝𝐢𝐨 𝐩𝐫𝐨𝐟𝐞𝐬𝐢𝐨𝐧𝐚𝐥𝐧𝐨𝐠 𝐫𝐚𝐳𝐯𝐨𝐣𝐚 👩‍🎓📚🧠

Svako dijete i svaki terapijski odnos donose nešto novo. Stručna znanja se razvijaju, mijenjaju se konteksti u kojima djeca odrastaju, a terapeut se također kontinuirano razvija.

Zato supervizija ne bi trebala biti nešto čemu se obraćamo samo kada nastane problem.

Ona može biti redovit prostor za razmišljanje, učenje i profesionalni rast.

Jer u radu s djecom nije dovoljno pitati se samo:

“Što trebam napraviti?”

Važno je zastati i pitati:

“Zašto ovo radim, kako to radim i kako moje djelovanje utječe na dijete?”

Upravo kroz takvu refleksiju raste kvaliteta terapijskog rada - i stručnost terapeuta.

𝐊𝐨𝐥𝐢𝐤𝐨 𝐛𝐢 𝐬𝐞 𝐜̌𝐞𝐬𝐭𝐨 𝐭𝐫𝐞𝐛𝐚𝐥𝐚 𝐨𝐝𝐫𝐳̌𝐚𝐯𝐚𝐭𝐢 𝐬𝐮𝐩𝐞𝐫𝐯𝐢𝐳𝐢𝐣𝐚? ⏳️

🩵 Za terapeute u edukaciji zlatni standard je 1 sat (60 min.) supervizije za svakih 6 sati terapijskog rada ili svaka dva tjedna, ovisno o tome što dolazi prije. U praksi će to ovisiti o broju djece s kojima terapeut radi.

💜 Za kvalificirane terapeute standard je 1,5 sat (90 min.) supervizije mjesečno, neovisno o broju djece s kojom rade.

04/09/2026

"Studies have shown an improvement in student grades, a significant decline in playground and digital bullying, and a remarkable 𝟔𝟎% 𝐝𝐫𝐨𝐩 𝐢𝐧 𝐯𝐢𝐬𝐢𝐭𝐬 𝐭𝐨 𝐩𝐬𝐲𝐜𝐡𝐨𝐥𝐨𝐠𝐢𝐜𝐚𝐥 𝐬𝐩𝐞𝐜𝐢𝐚𝐥𝐢𝐬𝐭𝐬 𝐟𝐨𝐫 𝐚𝐧𝐱𝐢𝐞𝐭𝐲 𝐚𝐧𝐝 𝐦𝐞𝐧𝐭𝐚𝐥 𝐡𝐞𝐚𝐥𝐭𝐡 𝐬𝐮𝐩𝐩𝐨𝐫𝐭."

Norway has just banned generative AI from primary schools. Screens are being replaced with printed textbooks.

Smartphones have been out of Norwegian schools since 2024.

The results? Studies have shown an improvement in student grades, a significant decline in playground and digital bullying, and a 60% drop in visits to psychological specialists for anxiety and mental health support.

In Steiner classrooms, this has been our practice for seventy years. Screens introduced late, thoughtfully, and only when developmentally appropriate. Not because we were against technology but because we were watching what unchecked technology was doing to childhood.

The world is catching up.

23/07/2026

21/07/2026

Excited to announce that two spaces have opened up for Clinical Supervision, from this September, for trainee or qualified Play Therapists and Supervisors. 🙂 💫

I am passionate about supporting and empowering other practitoners to become more confident and passionate about their professional role and work. Wether it's getting unstuck, releasing imposter syndrome, gaining new perspectives and insights or just reenergising your work. Feel free to reach out to discuss more @ www.damara.hr/en

As a native English speaker, I offer supervision both online and in person from Zagreb, Croatia, in both English and Croatian. I am certified to supervise both trainee and qualified Play Therapists, as well as Play Therapy Supervisors. I am passionate about supporting play therapists and supervisors...

17/03/2026

🥰

23/12/2025

Here's to prioritising mental health this holiday season. 🎄🎁💫🫶

22/11/2025

Millennials are rewriting the rules of parenting. Over two-thirds of this generation report that they are actively trying to reparent themselves while raising their own children.

Reparenting is the process of revisiting childhood wounds, learning healthy coping mechanisms, and giving yourself the guidance or support you may have missed as a child. For many millennial parents, this happens simultaneously with the day-to-day demands of raising their kids.

Experts note that this dual approach can be both challenging and transformative. Parents are not only shaping their children’s emotional development, but also addressing their own unmet needs and patterns. By modeling self-awareness and emotional regulation, they can break cycles of trauma and create healthier family dynamics.

Being aware of your own emotional growth while parenting isn’t easy. It requires reflection, patience, and sometimes professional support. Yet the payoff is profound: children benefit from parents who understand themselves better, communicate more effectively, and create emotionally safe environments.

This is the first generation in history experiencing both forms of parenting at once. Millennials are simultaneously raising their children and themselves.