Sajko Performance, Zagreb (2026)

03/09/2026

NO CHOICE SYSTEM

Odluka prije motivacije. Disciplina prije izgovora.

Nekako sa završetkom godišnjih odmora počinje i nova sezona tjelovježbe.

1. 9. za mnoge postaje novi 1. 1.

Vraćamo se s godišnjih odmora, ponovno ulazimo u poslovni i obiteljski ritam i vrlo brzo primjećujemo da se ne osjećamo onako kako smo očekivali.

Jer, nažalost, godišnji odmor za velik broj ljudi još uvijek ne znači aktivan oporavak. Ne znači više kretanja, boravka u prirodi, kvalitetnog sna i odmaka od svakodnevnog stresa.

Često znači upravo suprotno – manje kretanja, poremećen ritam spavanja, više hrane, više sjedenja i potpuni prekid svih rutina.

A onda povratak.

Posao. Obitelj. Obveze. Stres.

I jedna od prvih rečenica koju kao trener ponovno počinjem slušati glasi:

„Krenuo bih s vježbanjem, ali trenutno stvarno nemam vremena.“

Problem često nije nedostatak vremena

Svatko od nas raspolaže s istih 24 sata.

Naravno, nemamo svi iste životne okolnosti, obveze niti mogućnosti. Ali unutar onoga što nam je dano ipak donosimo odluke o tome što nam je prioritet.

Vrijeme za sebe najčešće se neće jednostavno pojaviti.

Moramo ga napraviti.

Netko će imati 90 minuta za trening.
Netko 45.
Netko će u određenom životnom razdoblju imati samo 20 minuta.

Ali 20 minuta redovitog kretanja ima neusporedivo veću vrijednost od savršenog programa koji nikada nije započeo.

Moja uloga kao kineziologa, trenera i mentora nije samo napisati program treninga.

Moja je uloga poučavati ljude kako da kretanje ponovno postane normalan dio njihova života.

I svojim primjerom pokušati isprovocirati pozitivnu promjenu kod ljudi koji su mi poklonili povjerenje.

Pri tome je gotovo nevažno koju ćete aktivnost odabrati.

Teretanu. Trčanje. Bicikl. Planinarenje. Plivanje. Penjanje. Hodanje.

Odaberite ono što odgovara vašem tijelu, vašoj osobnosti i vašem načinu života.

Važno je da unutar dana ili tjedna postoji vrijeme koje pripada vama.

Vrijeme za tjelesnu i mentalnu higijenu.

Jer nakon nekog vremena kretanje prestaje biti obveza.

Postaje navika.

A nakon dovoljno dugo vremena postaje potreba.

Moj izbor su planina, stijena i šuma

Tamo ne odlazim samo zbog treninga.

Mir i tišina jutra u zelenilu hrane me na način koji je teško objasniti nekome tko to nikada nije doživio.

Planina me tijekom godina naučila usporiti.

Naučila me ponovno primjećivati izlazak sunca, hladnoću jutra, vjetar, stijenu pod rukama i jednostavnu činjenicu da sam živ.

I upravo je ta jednostavnost s vremenom napravila najveću promjenu.

Nakon godina stresa, neuroze i tjelesne napetosti počeo sam se vraćati nečemu puno jednostavnijem – običnom ljudskom biću koje se pokušava ponovno integrirati u prirodu i živjeti barem malo bliže njezinim ritmovima.

Biti običan je prekrasno.

Kada prestane potreba da stalno nešto dokazuješ, uspoređuješ i sustižeš, nestaje velik dio nepotrebne napetosti.

Biti običan zapravo je nešto vrlo tajanstveno upravo zato što je jednostavno.

Ali do te jednostavnosti nije uvijek jednostavno doći.

Potrebni su vrijeme, energija i odluke.

„NO CHOICE“

Postoji jedan princip koji mi se posebno sviđa.

Nazovimo ga NO CHOICE SYSTEM.

Ideja je jednostavna.

Donesi odluku vezanu uz ponašanje koje ti je važno.

Zatim tu odluku veži uz vrijeme i mjesto.

Primjer:

Utorak i četvrtak u 7:00 treniram.

I tu završava pregovaranje.

Ne pitaš se ujutro:

„Da li mi se danas trenira?“

Jer si odluku već donio.

Ne donosiš istu odluku ponovno svaki utorak i četvrtak.

Samo izvršavaš ono što si unaprijed odlučio.

U psihologiji ponašanja upravo povezivanje namjere s konkretnim vremenom i situacijom povećava vjerojatnost da će se željeno ponašanje zaista dogoditi.

Drugim riječima:

što manje pregovaranja sa samim sobom, to je manja ovisnost o trenutnoj motivaciji.

A motivacija je promjenjiva.

Disciplina je sustav.

Ponavljanjem ponašanje postupno automatiziramo i ono što nam je u početku zahtijevalo mentalni napor s vremenom postaje dio našeg identiteta.

Više ne govoriš:

„Pokušavam redovito trenirati.“

Jednostavno kažeš:

„Ja treniram.“

Svako ispunjeno obećanje nešto gradi

Kada sebi obećaš da ćeš nešto napraviti i napraviš to, događa se nešto puno važnije od samog treninga.

Gradiš povjerenje u sebe.

Gradiš samopoštovanje.

Gradiš osjećaj osobne kompetencije.

Svaki put kada odradiš ono što si odlučio napraviti, pobijedio si jednu malu bitku sa sobom.

I upravo se kroz stotine takvih malih pobjeda gradi disciplina.

A disciplina koju razviješ u treningu vrlo često se počinje prelijevati na ostala područja života.

Moja prva pobjeda događa se u 5:00

Osobno dan počinjem ustajanjem u 5:00, bez obzira na dan ili mjesto.

Ne zato što mislim da svi trebaju ustajati u pet.

Ne trebaju.

To je jednostavno moj sustav.

Svoje jutarnje rituale i trening odradim prije poslovnih obveza. Kada počne radni dio dana, već sam napravio nešto za svoje tijelo i sebe.

Vikende, kad god mogu, provodim u prirodi.

Planina, stijena i šuma ponovno me „resetiraju“ i pripremaju za tjedan rada i svakodnevnu interakciju s ljudima.

Trebalo mi je vremena i da vlastiti život pokušam približiti prirodnijem ritmu spavanja i buđenja.

Raniji odlazak u krevet, manje umjetnog svjetla navečer, manje ekrana i ranije jutarnje svjetlo postupno su promijenili moj ritam.

Ne pokušavam „hakirati“ san.

Pokušavam napraviti upravo suprotno.

Vratiti organizmu uvjete za koje je evolucijski napravljen.

Jednostavno ne znači lagano

Većina stvari povezanih sa zdravljem zapravo nije pretjerano komplicirana.

Kreći se.

Treniraj sa otporom.

Održavaj aerobni kapacitet.

Jedi kvalitetnu hranu.

Spavaj.

Boravi na dnevnom svjetlu.

Oporavljaj se.

Njeguj odnose.

I ponavljaj to godinama.

Jednostavno? Da.

Lagano? Ne.

Jer najveći problem nije znati što treba napraviti.

Problem je napraviti to onda kada nam se ne da.

Upravo zato ne treba čekati savršeni ponedjeljak, početak mjeseca, manje posla, bolju vremensku prognozu ili pojavu motivacije.

Motivacija može pomoći da započnete.

Ali sustav i disciplina omogućuju da nastavite.

Nova sezona počinje

Program Athlete4Longevity ulazi u svoju petu godinu.

Njegova filozofija nikada nije bila napraviti od svakoga sportaša.

Cilj je izgraditi funkcionalno, snažno i sposobno tijelo koje će vas služiti desetljećima.

Tijelo s kojim možete raditi, putovati, igrati se, penjati, hodati, trčati, podizati teret i živjeti bez stalnog straha od vlastitih fizičkih ograničenja.

Longevity za mene nije samo broj godina koje ćemo živjeti.

To je broj godina tijekom kojih ćemo biti sposobni živjeti život koji želimo.

Ako već dugo govorite:

„Trebao bih početi…“

možda je vrijeme da prestanete čekati motivaciju.

Odaberite aktivnost.

Odredite dane.

Odredite vrijeme.

Upišite ih u kalendar.

I nakon toga uvedite jedno jednostavno pravilo:

NO CHOICE.

Nema svakodnevnog donošenja iste odluke.

Nema pregovaranja.

Postoji samo obećanje koje ste dali sebi – i njegovo izvršenje.

Jer nitko od nas nema garanciju za sutra.

A izlazak iz zone komfora nije kazna.

To je prostor u kojem počinje promjena.

Ako želite napraviti ozbiljnu i dugoročnu promjenu, ne morate taj put prolaziti sami.

Pronađite sustav koji možete održavati.

Pronađite ljude koji vas podupiru.

A ako vam je potreban mentor koji će trening, zdravlje i dugovječnost pretvoriti u sustav prilagođen vašem stvarnom životu – Athlete4Longevity otvara novu sezonu.

Ne čekajte da pronađete vrijeme.

Donesite odluku da ćete ga napraviti.

Vidimo se u novoj sezoni.

Dobrodošli u Athlete4Longevity.

31/08/2026

Kada kažemo “prevencija padova”, ljudi često pomisle na jednostavne vježbe ravnoteže.

Stajanje na jednoj nozi,
nestabile podloge,
lagane korektivne vježbe.

Ljudsko tijelo funkcionira puno kompleksnije.
Kada izgubimo ravnotežu, živčani sustav mora u djeliću sekunde registrirati promjenu položaja tijela i proizvesti odgovarajuću motoričku reakciju.
Moramo imati dovoljno snage da napravimo korektivni korak.

Moramo imati dovoljno snage i sposobnosti brzog stvaranja sile.
Moramo kontrolirati trup.
Moramo koordinirati suprotnu ruku i nogu, procijeniti prostor, dovoljno brzo pomaknuti centar mase natrag iznad baze oslonca.

Zato prevencija padova nije samo pitanje ravnoteže.

To je pitanje cjelokupnog neuromuskularnog kapaciteta čovjeka

SNAGA JE VAŽNA, ALI BRZINA REAKCIJE JE JEDNAKO VAŽNA.

Jedna od najvećih pogrešaka treninga starijih osoba je pretpostavka da trening mora postajati sporiji i oprezniji samo zato što osoba postaje starija.

Naravno da trening mora biti prilagođen sposobnostima pojedinca.

Ali upravo tijekom starenja progresivno gubimo sposobnosti koje su nam potrebne kada se dogodi neočekivana situacija.

Nije dovoljno imati snažne noge.

Moramo biti sposobni brzo upotrijebiti tu snagu.
Zamislite da se spotaknete o rub pločnika.
Nemate pet sekundi da aktivirate gluteus, stabilizirate trup i napravite savršeno kontrolirani iskorak.

Imate djelić sekunde.

Zato trening nakon 50. godine ne smije razvijati samo maksimalnu snagu.

Trebao bi, kada je to individualno primjereno, održavati i:

brzinu razvoja sile, koordinaciju, reaktivnost, promjene smjera i sposobnost brzog korektivnog koraka.

UNILATERALNI TRENING POSTAJE SVE VAŽNIJI

Većinu života ne provodimo stojeći simetrično na dvije noge.

Hodamo.

Trčimo.

Penjemo se stepenicama.

Zakoračujemo preko prepreke.

Nosimo stvari jednom rukom.

Rotiramo trup.

Premještamo težinu s jedne noge na drugu.

Zato u treningu za vitalnost veliku vrijednost vidim u unilateralnim obrascima.

Split squat.

Step-up.

Step-down.

Single-leg RDL.

Jednoručni farmer carry.

Contralateral carry.

Cross-pattern kretanja.

Chop i lift obrasci.

Antirotacijske vježbe.

Njihov cilj nije napraviti trening kompliciranim.

Cilj je tijelo izložiti obrascima koji su bliži stvarnim zahtjevima svakodnevnog života.

MORAMO TRENIRATI I POGREŠKU

Ovo je možda najvažniji koncept.

U teretani većinu vremena pokušavamo stvoriti idealne uvjete.

Savršena pozicija.

Savršena tehnika.

Kontrolirana brzina.

Predvidljivo opterećenje.

Ali život nije predvidljiv.

Netko nas slučajno gurne.

Stanemo na mokru površinu.

Promašimo stepenicu.

Zapnemo za kamen.

Pas povuče povodac.

Izgubimo ravnotežu dok nešto nosimo.

Tada nije presudno koliko lijepo možemo napraviti deset kontroliranih ponavljanja.

Presudno je:

Koliko brzo možemo reagirati kada nešto krene pogrešno?

Zbog toga bih u kvalitetan longevity program postupno uključivao i kontrolirane elemente reaktivnosti:

promjene smjera,

neočekivane podražaje,

korektivne korake,

promjene baze oslonca,

različite smjerove kretanja,

te zadatke koji istodobno zahtijevaju stabilizaciju i reakciju.

Naravno, progresivno i prilagođeno sposobnostima pojedinca.

Cilj nije izazvati pad.

Cilj je naučiti organizam spriječiti ga.

A ŠTO AKO IPAK PADNEMO?

Tu dolazimo do druge polovice priče.
Ne želimo samo smanjiti mogućnost pada.
Želimo izgraditi organizam koji ima veću rezervu ako do pada ipak dođe.

Tu postaju važni:
mišićna masa,snaga, koštana čvrstoća, brzina reakcije, mobilnost, koordinacija i sposobnost amortizacije sile.

Zbog toga trening za dugovječnost ne bih promatrao samo kroz koncept prevemcija pada

Radije bih koristio pojam:

OTPORNOST NA PAD.

To znači da pokušavamo razviti osobu koja: teže gubi ravnotežu, brže reagira kada je izgubi i
ima veći fizički kapacitet podnijeti posljedice ako pad ipak nastupi.

TRENING ZA DUGOVJEČNOST ZATO MORA BITI ŠIRI OD TERETANE

Kada radim program za osobu 50+, ne zanima me samo koliko kilograma može podignuti.

Zanima me:

Može li stajati na jednoj nozi?

Može li brzo ustati?

Može li proizvesti silu?

Može li tu silu proizvesti brzo?

Može li hodati uzbrdo bez velikog pada kapaciteta?

Može li kontrolirati tijelo unilateralno?

Može li rotirati i oduprijeti se rotaciji?

Može li napraviti brzi korak kada izgubi ravnotežu?

Može li sigurno potrčati?

Može li skočiti i doskočiti ako su zglobovi i zdravstveno stanje za to prikladni?

Može li nositi teret?

Može li se spustiti na pod i ponovno ustati?

To su za mene pravi pokazatelji funkcionalnog starenja.

ŠTO NAM OVO ISTRAŽIVANJE ZAPRAVO GOVORI?

Treba ostati znanstveno precizan.

Ovo istraživanje ne dokazuje da postoji jedan idealan tip treninga.

Programi među studijama bili su različiti, kao i njihovo trajanje, intenzitet i način provođenja.

Također, rezultat od 44% manje prijeloma treba interpretirati nešto opreznije jer je sigurnost dokaza za taj specifični ishod niža nego za neke druge rezultate.

S druge strane, dokaz da vježbanje smanjuje ukupne i posebno teške ozljede povezane s padovima prilično je uvjerljiv.

Zato je osnovna poruka rada vrlo jaka:

Tjelesna sposobnost je oblik zdravstvenog osiguranja.

Vitalnost NIJE SAMO BROJ GODINA

Možemo imati savršene laboratorijske nalaze.
Možemo uzimati deset suplemenata.
Možemo pratiti HRV, glukozu, san i biološku dob.
Ali ako sa 75 godina više nemamo dovoljno snage, ravnoteže, koordinacije i reaktivnosti da se sigurno krećemo kroz vlastito okruženje, izgubili smo veliki dio onoga što longevity zapravo treba predstavljati.

Cilj nije samo lifespan.

Cilj je što dulje zadržati healthspan i functional lifespan.

Želim da osoba sa 70 godina putuje.

Da podigne unuka.

Da nosi vrećice.

Da se popne stepenicama.

Da ustane s poda.

Da se ne boji kretanja.

I da, kada napravi pogrešan korak, njezin organizam ima dovoljno rezerve da tu pogrešku ispravi.

Zato nakon 50. godine ne treniramo manje zato što starimo.

Treniramo pametnije upravo zato što starimo.

Snaga.

Mišićna masa.

Jakost

Ravnoteža.

Unilateralna stabilnost.

Koordinacija.

Antirotacija.

Reaktivnost.

Aerobni kapacitet.

To nisu različiti fitness trendovi.

To su različiti dijelovi jednog istog sustava.

Sustava koji nam omogućuje da što dulje ostanemo fizički sposobni, samostalni i otporni.

I možda je upravo to jedna od najboljih definicija dugovječnosti i vitalnosti.

Nije dovoljno dodati godine životu. Moramo pokušati sačuvati sposobnost življenja života unutar tih godina.

29/08/2026

Tjelovježba , rekreacija i tjelesna kultura kao osnova prevencije zdravlja!

Još davno je Kennedy rekao da je nacija jaka koliko je i njen pojedinac.
Nažalost smo na krivom kraju Gausove krivulje.
Sa jedne strane se kunemo i tvrdimo kako smo sportska nacija i veličamo uspjehe pojedinaca a sa druge strane radimo sve kako bi se što manje ljudi uključilo u sport i rekreaciju.
Medicina nam se svodi na smanjenje simptoma bolesti , prevencija ne postoji iako je još Andrija Štampar prvi u svijetu napravio program opće prevencije kroničnih bolesti i uveo pojam javnog zdravstva.

Rekreacija potječe od riječi “re creare” što znači ponovno stvoriti, kreirati, obnoviti.
Odnosi se na čovjeka i značenje se povezuje sa regeneracijom, rekuperacijom i revitalizacijom..

Misli se na sve ljudske sposobnosti, tjelesne, mentalne i duhovne.
Sportska rekreacija koristi sport i tjelesnu aktivnost u svrhu zadovoljenja potrebe za kretanjem kao jedne od ljudskih biotičkih potreba.

Pri tome se kao struka koristimo znanstvenim spoznajama (kineziologija, znanost o kretanju) u svrhu dijagnostike, programiranja vrste i opsega opterećenja, određivanja ciljeva, metoda i kontrole programa.

Osnovni cilj sportske rekreacije je pozitivno djelovanje na zdravlje koje bi u svakoj uređenoj zemlji moralo biti dio javnog zdravstva, podržano i subvencionirano od strane države.

Kineziologija i medicina trebaju biti partneri koji će unaprijediti opće zdravstveno stanje nacije.
Jedno bez drugoga ne ide.

Prevencija i ulaganje u prevenciju zdravlja je u odnosu na liječenje kroničnih bolesti koja su isključivo posljedica nekretanja i nepravilne prehrane u odnosu 1:6.
Drugim riječima, jedan euro uložen
u prevenciju štedi 6 eura zdravstvenom sustavu.

Preporučene, odnosno minimalne tjedna doza kretanja u smislu očuvanja zdravlja i dizanja imuniteta :

-3 x tjedno 30-45 min cikličke aktivnosti
-2-3 x tjedno rad sa otporom odnosno vanjskim opterećenjem
-svakodnevno izlaganje suncu od minimalno 15 minuta
-svakodnevni boravak na otvorenom
-svakodnevni hod od barem 7000 koraka
-povećanje nespecifične fizičke aktivnosti , odnosno svake aktivnosti koja nije vezana uz organiziranu tjelovježbu
-rad na limfnom sustavu, tresenje, masaža, vibracije
-povremeno izlaganje hladnoći, spavanje u prostoriji koja se ne grije, hladan tuš
-minimaliziranje sjedenja

Prehrana i dodatci prehrani vezani uz povećanje imuniteta:

-izbjegavanje šećera, rafiniranog brašna, trans masnih kiselina, alkohola
-izbjegavanje visoko prerađenih namirnica
-povećanje unosa tekućine, prvenstveno filtrirane vode
-povećanje unosa svježeg voća i povrća
-dodavanje c vitamina, cinka, omega 3 masnih kiselina,magnezija, ulja od origana, kurkumina, timijana, D3 vitamina

Vrijeme pandemije koju smo već zaboravili je trebalo biti iskorišteno da se naciju uputi, usmjeri i nauči kako i na koji način da se dugoročno zaštiti i osnaži imunosni sustav i zdravlje.
Na žalost prošlo je par godina a ništa nije učinjeno.
Jedina dobra stvar je ponovna vojna obveza da dječake od 20 godina maknemo od maminih skuta , da izadju iz zone komfora i postanu muškarci.
Muškarci koji prihvaćaju obveze i odgovornost a ne traže svoja prava.

Ali prije svega svatko od nas mora biti ODGOVORAN i preuzeti odgovornost za sebe.

U startu je populacija koja se bavi tjelovježbom selekcionirana, to su osobe koje vode brigu o svom zdravlju, ulažu u sebe vrijeme i novac da bi mogli biti produktivniji i dugovječniji.
Imaju razvijenu kulturu ponašanja i brige o svom tijelu.

Sadašnje preopterećenje zdravstvenog sustava nije posljedica gripe ili virusa, ogromne liste čekanja na esencijalne preglede , ortopedske intervencije, terapije itd je samo nastavak ne brige o prevenciji, edukaciji i zabijanju glave u pijesak.

Cilj I strategija moraju biti:

-smanjenje broja osoba sa kroničnim bolestima na koje se može utjecati promjenom životnih navika i sustavnom tjelovježbom
-izrada nacionalnog plana za prevenciju dijabetesa
-što veće uključivanje građana u neku od usmjerenih i vođenih tjelesnih aktivnosti
-širenje svijesti o dobrobitima i efektima vježbanja
-poticanje i provedba kampanja kojima je za cilj naučiti , osvjestiti naciju o pravilima, učincima i dobrobiti pravilne prehrane na njihovo zdravlje
-povećati broj sati tjelesnog odgoja u školama
-učiti djecu kako da vode brigu o zdravlju i vlastitom tijelu
-rasteretiti zdravstveni sustav uključivanjem kineziologa, kineziterapeuta, fizioterapeuta u programe koje mogu odraditi u smislu prevencije, rehabilitacije itd
-poticati i subvencionirati gradnju centara za sportsku rekreaciju građana
-gradnja i održavanje što većeg broja vježbališta na otvorenom
-priznati kao poreznu olakšicu članarinu, trening, fizio tretman
-priznati kao poreznu olakšicu pravnim subjektima sve aktivnosti koje provode u cilju omogućenja sportske i tjelesne aktivnosti zaposlenika kao jedan od načina za smanjenje bolovanja i povećanja produktivnosti

-osloboditi od pdv-a sve usluge kojima je za cilj unapređenje zdravlja

Prije svega svakom građaninu ove zemlje osigurati barem informaciju, malo dostojanstva i besplatno vježbanje u parku.

Trenutna situacija u Hrvatkoj je poražavajuća.

Manje od 15% građana se bavi usmjerenom i organiziranom tjelesnom aktivnošću.
20% odrasle populacije ima kroničnu debljinu
57% odrasle populacije ima prekomjerna tjelesnu težinu
35% djece između 8-10 godina je sa prekomjernom težinom i debljinom te smo po tome među prvih pet zemalja u Europi
35% Hrvata ima hipertenziju odnosno vrijednost arterijskog tlaka višu od 140/90 mmHg
45% Hrvata umire od nekih oblika kardiovaskularnih bolesti

Dijabetes je priča za sebe.
Procjena je da je broj oboljelih od dijabetesa u Hrvatskoj veći od 417 000.
Dakle skoro 10% populacije
Iz zdravstvenog proračuna RH troši se 11.5 % proračuna na liječenje dijabetesa , prevedeno 300 mil/eura.
Od toga 90% novaca odlazi na lijekove.

Pitam se koliko bi se novaca uštedilo, života spasilo, ljudi zaposlilo da je stategija PREVENCIJA ?

Par sati sam proveo uzimajući podatke koji su javno dostupni.
Iskreno srce mi se slama kada vidim gdje i kako odlazi novac svih nas koji uplačujemo u proračun.
To je tek vrh sante leda kada bi se vidjela cijena bolovanja i koliko bi se sredstava uštedjelo i preusmjerilo kada bi se uložilo u prevenciju i zdravlje zaposlenika.

Svi podaci su relevantni i preuzeti iz HZJZ.

Zašto je važna tjelesna aktivnost?

Tjelesna aktivnost prevenira ili odgađa pojavu kroničnih bolesti:
* koronarnu bolest srca
* rak dojke i debelog crijeva
* osteoporozu
* osteoartritis
* dijabetes...

Osim toga, tjelesna aktivnost smanjuje rizike za pojavu bolesti kao što su:
* visok krvni tlak
* pretilost
* povišeni kolesterol
* povišena glukoza (šećer) u krvi
* depresivno raspoloženje...

Tjelesna aktivnosti ima učinke i na zdravstveno i socijalno ponašanje:
* pozitivan utjecaj na zdravstveno prihvatljivo ponašanje (nepušenje, smanjenje konzumiranja alkohola, izbjegavanje konzumacije droga)
* pozitivan utjecaj na stopu nasilja (sniženje)
* utjecaj na stvaranje pozitivne slike o sebi i bolju integraciju u socijalne grupe
* smanjen osjećaj usamljenosti, posebno u starijoj populacijskoj skupini

Da li ste našli uzročno -posljedičnu vezu?

Ovo je poziv za buđenje, promjenu i djelovanje.

Poziv nadležnim institucijama da ne okreću glavu od pravih problema.

Poziv da probudimo svjiest, poziv na odgovornost prema sebi, naciji , bližnjem.

Kao nacija odumiremo, ne vježbamo, ne krećemo se, loše se hranimo, među najdebljim nacijama u Europi smo po statistici.
Djeca koja izlaze iz škola su nam fizički u katastofalnom stanju.
Ne znaju hodati, trčati.
Za uzore imaju influencere sa društvenih mreža, žive virtualne svjetove koji se baziraju na lajkovima, bez interakcije, bez razgovora, bez komunikacijskih vještina, bez enpatije.

Nema budućnosti ove zemlje bez zdrave i jake nacije.

Ako je cilj da kao nacija nestanemo ,iskrene čestitke, na pravom smo putu.
Neka se duhovno obnovimo i pomolimo jer nas ovakav stav i način razmišljanja zasigurno vodi u ropotarnicu povjiesti.

Pravi problemi i izazovi tek slijede.

Pomoći će nam jedino istinski i pravi reset na svakoj razini.

24/08/2026

Mit o šećerima...

Proučavajući nutritivnu biokemiju i pričajući sa klijentima ustanovio sam da bez obzira na veliku količinu istinitih informacija korporacijski marketing još uvijek pobjeđuje nad činjenicama.
Naslovi low calorie, low fat, gluten free, sugar free, bio itd su isključivo marketinški trikovi kako bi odvukli vašu pažnju i kupili proizvod.
Saharoza (običan kuhinjski šećer) je gluten free, low fat i bio pošto je sirovina šećerna trska ili šećerna repa, odnosno škrob koji se preradi u saharozu.
Ovisno o načinu prerade ovisi da li će biti smeđ, bijel, u sirupu, kristalima itd, ali u osnovi sav šećer dolazi od biljaka.
To ne znači da je zdrav.
Ljudi se još uvijek vode paradigmom koja je programirana prije 50 godina sa doručkom od žitarica i prehrambenom piramidom koja je stigmatizirala masti, proteine, jaja itd.
Druga faza su bili voćni sokovi i smoothiji za doručak kao idealan obrok za početak dana uz cijeđene sokove i voće kao međuobrok.
To su sve mitovi i laži.
Naše tijelo ima dva procesa, faza izgradnje i faza razgradnje.
Odnosno anabolizam i katabolizam.
Da bi se oporavili od treninga i izgradili mišiće, imali normalan hormonalni sustav potrebne su nam bjelančevine i masti.
Da bi imali adekvatnu količinu energije tijekom dana potrebna nam je određena količina ugljikohidrata.
Od svih nutrijenata jedino ugljikohidrati nisu esencijalni, odnosno naše tijelo bez njih može funkcionirati, odnosno može ih sintetizirati kao energiju iz bjelančevina i masti preko ketona.
Prosječna osoba koja je neaktivna i većinu dana sjedi nema potrebu za više od 150-200 grama ugljikohidrata.
Sve više od 300 grama dnevno je dugoročno put u dijabetes, inzulinsku rezistenciju i metaboličke bolesti.
Osnova svakog obroka su prvenstveno vlakna (povrće, salate), bjelančevine (biljnog ili životinjskog podrijetla), masti ( esencijalne, maslinovo ulje, avokado, orašasti proizvodi) i ugljikohidrati po potrebi.
Ugljikohidrati su bez obzira kako ih nazivamo u osnovi šećeri.
Kompleksniji ili manje složeni oni se na kraju svi u našem probavnom traktu pretvaraju u glukozu.
Na glukozu u krvi reagira gušterača koja luči inzulin da je smanji.
Dio se potroši kao energija, dio se pohrani u mišićima i jetri kao glikogen.
To je 400-500 grama odnosno maksimalno 2000 kcal.
Što je sa viškom?
Pretvara se u potkožno masno tkivo, a kada i ono bude puno oblaže unutarnje organe u obliku visceralne masti.
Jedini ugljikohidrat koji nam zaista treba su vlakna koja se sadrže u povrću.
Mit o voću kao zdravoj namirnici je takodjer mit.
Apsolutna preporuka za bobičasto voće, kupine, maline, borovnice, ponekad malo tropskog poput banane, koja jabuka ili nektarina.
Ali smoothie od banane, manga, par naranči je apsolutna katastrofa za stabilnost glukoze u krvi i bez obzira što ima puno vitamina nije optimalan obrok.
Jedina ispravna strategija držanja tjelesne težine pod kontrolom, smanjenja tjelesne težine i optimalne energije tijekom dana je držanje glukoze u krvi što stabilnijom i sa što manje glukoznih šiljaka tijekom dana.
Da bi to uspjeli prvo trebamo naučiti koje nam namirnice podižu glukozu u krvi, nakon toga kako je držati pod kontrolom, na koji način kombinirati obroke i u kojim vremenskim intervalima konzumirati ugljikohidrate.
Danas bih vas samo htio upoznati sa modernim nazivima za šećer tako da bi ga mogli prepoznati na deklaraciji o proizvodu.
Tražite ove nazive: saharoza, fruktoza, agavin nektar, agavin sirup, dekstroza, grožđani šečer, med, sirup od slada, sukanat, glukozni sirup, kukuruzni sirup, dekstrin, maltoza, šećer od datulja, ječmeni slad, rižin sirup, maldodekstrin, voćni sok, voćni pire, šećer od cikle, smeđi šečer, kristali šećerne trske, javorov sirup itd…
Naziva ima na stotine i svi do jednog prikrivaju šećere.
Ako već uzimate takve namirnice ne vodite se brojem kalorija nego udjelom vlakana u proizvodu, odnos bi trebao biti 1: 5, na svakih 5 grama šećera 1 gram vlakana koja bi trebala barem malo smanjiti reakciju inzulina.
Priroda nam je namijenila da glukozu konzumiramo jedući biljke.
Gdje god je bilo škroba ili šećera bilo je i vlakana.
Temeljni postupak moderne prerade hrane da bi se održala tekstura i dugotrajnost je da se iz nje ekstrahiraju vlakna, nakon toga se pojača količina slatkoće.
Na tu istu slatkoću mi reagiramo ugodom i naš mozak preplavi dopamin neurotransmiter koji nam signalizira nagradu i užitak.
Nakon toga postajemo sve više ovisni o šećerima i dopaminu, ovisnici koji svakih par sati moraju pojesti nešto slatko, jer imamo nekontrolirane padove glukoze u krvi a korporacije trljaju ruke jer su dobile još jednu doživotnu mušteriju.
Ne samo one nego postajete i stalna mušterija farmacutske industrije koja će vam prepisati lijekove protiv dijabetesa, statine ili betablokatore.
Zdrav, osvješten i neprogramiran čovjek koji misli svojom glavom nije nikome u interesu jer nije konzument, nego prolaznik.

Za sada je dovoljno da počnete čitati deklaracije proizvoda, razmišljati da ne unosite preko 200 grama šećera dnevno ako niste profesionalni sportaš koji na treningu sagori 700-1000 kcal, imati spoznaju da svi ugljikohidrati uzrokuju povišenje glukoze u krvi i reakciju inzulina, povećati količinu bjelančevina u prehrani na barem 1.5 g/kg tjelesne težine koje ćete rasporediti u 2-3 obroka.
Da jedete da bi se gradili i obnovili a ne samo punili gorivom koje ne trošite.
U slijedećim blogovima ću objasniti strategije držanja inzulina pod kontrolom i pravila prehrane Athlete4Longevity.

21/08/2026

Nisam dovoljno mlad da bi znao sve ili kako ulagati u sebe i od koga učiti....

Na slici sam prije 20 godina sa Michaelom Boylom, klinac koji je već desetak godina bio u poslu žedan znanja i informacija.
Tada sam prvi p**a otišao u Ameriku jer kod nas jednostavno nije bilo niti kvalitetnih seminara ili edukacija kao sada.
Do onda sam informacije skupljao kupovinom i narudzbom različitih knjiga ili dvd-a, preko Human Kinetics. Pokušavanjima surfanja jer niti fcb niti youtube nije postojao a internet se spajao preko kučnog telefona tako da je upload slike ili vježbe trajao satima.
Na tom prvom seminaru sa upoznao Boyla, Werstegena, McGilla, Gray Cooka ljude koji su obilježili svijet fitnessa zadnjih 25 godina.
Slijedeće godine sam otišao ponovno na mentorstvo kod Boyla prvo Boston, pa Chicago , Los Angeles..
Slijedeće godine u Athletic Performance kod Marka Werstegena..
Završio FMS pod izravnim nadzorom samog začetnika Gray Cooka..
Kettlebel edukaciju pod nadzorom Petra Lakatoša, izvornog začetnika sadašnjeg Ground Forca
Nakon toga slijedi faza ludila sa Crossfitom, pa sam naravno položio licencu za trenera u Briselu, olympic lifting kod Burgenera i Buckleya kao instruktora od Eleika..
Upoznao dr.McGilla prosao sve njegove seminare i edukacije.
U meduvremenu na desetine seminara i dodatnih edukacija..
Zašto ovo pišem ???
Prije par mjeseci sam bio u Munchenu gdje sam ponovno vidio ista lica koja sam upoznao prije dvadeset godina.
Imamo malo više sijedih ali fundamenti su ostali isti.
Sjeo sam na ručak sa Starretom i Werstegenom i malo popričali, apsolutno otvoreni ljudi za razmjenu mišljenja i iskustva.
Dali sam išta novo naučio ???
Par sitnica, ali bitnija stvar je da sam potvrdio da ono što trenutno radim je ispravno.
Potvrda da je trening proces a ne test..
Potvrda da sam u jednom trenutku života pretjerao gdje sam se testirao svakoga dana i na svakome treningu..
Povratak mojoj esenciji i mentoru od koga sam učio i koji mi je bio uzor i na čemu sam izgradio karijeru a to je prvenstveno zdravlje pa nakon toga performansa.
Unazad par godina stalno imam upite od kolega iz prakse dali ću organizirati certifikacije za moj sistem tjelovježbe?
Odgovor je NE..
Osobno smatram da nije moguće u par dana prenijeti dvadeset godina iskustva, pokušaja i pogrešaka a pogotovo informacije i vještine ocijeniti i dati licencu za primjenu.
Opet ću raditi ciljane radionice u područjima za koje smatram da imam nešto za reći i ponuditi za ciljanu publiku koja ima odredeno predznanje.
Takodjer mi je cilj izdavanje knjige u skoro vrijeme tako da ću reducirati gostovanja i poslovne obveze.
Stalno nastojim odredene mitove i sisteme tjelovježbe i prehrane objasniti i podijeliti na ovoj stranici, moja razmišljanja, literaturu i korisne linkove kako bi svi napredovali u poslu..
Kada napravim presjek dosadašnjih trideset godina u branši mogu reći da sam zaista imao priliku učiti od najboljih.
Neke stvari sam implementirao, neke adaptirao neke odbacio..
Svatko od nas mora naći svoj put , svoju autentičnost i ljude koje će pratiti i uzimati kao uzore u poslu i životu.
Takodjer je potrebno masu stvari infiltrirati jer u moje vrijeme nije bilo informacija a sada ih je napretek.
Trenutno kod nas zaista postoji par ljudi koji znaju svoj posao , neki su mi prijatelji ,neki samo kolege koje izuzetno cijenim i respektiram.
Za početnika u poslu bi savjetovao da u svakom slučaju završi neku formalnu naobrazbu, kao zadatak si uzme da pročita barem 20 knjiga godišnje i to ne samo vezane uz fitness jer dugoročno postajemo fah idioti koji ne znaju ništa osim odnosa nutrijenata i dead lifta, izaberu specifične seminare po temama koje ih zanimaju i ustanove odnos dobivenog i uloženog u seminar i na kraju da nadju mentora koji će ih savjetovat i vodit u procesu.
Na kraju se ponavljam ...
" Nisam dovoljno mlad da bi znao sve"
Oscar Wilde

Address

Zagreb
10000

Website

http://www.sajkoperformance.com/

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Sajko Performance posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to Sajko Performance:

Sajko Performance

03/09/2026

31/08/2026

29/08/2026

24/08/2026

21/08/2026

Address

Website

Alerts

Contact The Practice

Shortcuts

Featured

Share

Listing takedown request