Centar DAR

30/05/2026

Kraj je školske godine i u mnogim školama i obiteljima vodi se borba za ocjene, dok iza dječjeg straha često stoji puno više od samog školskog uspjeha.

Centar za djecu, adolescente i roditelje - Centar DAR
Dječja i adolescentna psihijatrija
Mentalno zdravlje djece i mladih
Edukacija stručnjaka

Informacije o uslugama:
https://forms.gle/i5C5eQuwWvT5CDtf6

[email protected]

https://centardar.com/

27/05/2026

ADHD može biti povezan s imunološkim i upalnim mehanizmima, uz genetske i neurorazvojne čimbenike.
Međutim, ADHD nije “imunološka bolest”, ali imunološki sustav može sudjelovati u nastanku ili modulaciji simptoma kod dijela djece.

Imunološka podloga za razvoj ADHD-a
Tijekom razvoja mozga imunološki sustav i mozak intenzivno međusobno komuniciraju.
Ako postoji: kronična upala, disregulacija imunološkog sustava, prenatalna imunološka aktivacija, to može utjecati na razvoj dopaminskih puteva, sinaptičko sazrijevanje, izvršne funkcije, pažnju i samoregulaciju.

Mogući mehanizmi

Neuroinflamacija: Kod dijela djece s ADHD-om nalaze se povišeni upalni citokini, znakovi blage neuroinflamacije (IL-6, TNF-α, CRP)
Mikroglija: Mikroglija = imunološke stanice mozga ako su pretjerano aktivirane mogu utjecati na razvoj sinapsi, pažnju, impulzivnost.

Prenatalni čimbenici Rizik ADHD-a povezan je s infekcijama u trudnoći, autoimunim bolestima majke, povišenom prenatalnom upalom.

Autoimunost i alergije: Djeca s ADHD-om češće imaju alergije, astmu, atopiju, autoimune bolesti što dodatno podupire povezanost imunološke disregulacije i ADHD-a.

Važno: To ne znači da je ADHD “upala mozga” niti da se liječi imunoterapijom.

ADHD ostaje kompleksan neurorazvojni poremećaj s genetskim, neurobiološkim i okolišnim čimbenicima.

Upalni i imunološki procesi tijekom razvoja mozga mogu kod dijela djece doprinijeti teškoćama pažnje, impulzivnosti, emocionalnoj disregulaciji.

Centar za djecu, adolescente i roditelje - Centar DAR
Dječja i adolescentna psihijatrija
Mentalno zdravlje djece i mladih
Edukacija stručnjaka

Informacije o uslugama:
https://forms.gle/i5C5eQuwWvT5CDtf6

[email protected]

https://centardar.com/

23/05/2026

Većina djece i odraslih danas ima teškoće s pažnjom i koncentracijom
Većina djece i odraslih danas nema ADHD

Danas velik broj djece i odraslih ima teškoće s pažnjom i koncentracijom zbog:

• stalne izloženosti ekranima
• multitaskinga
• kronične preopterećenosti informacijama
• manjka sna i odmora
• stresa i emocionalnog opterećenja

Mozak se sve teže zadržava na jednoj aktivnosti kroz dulje vrijeme, osobito na sadržajima koji traže strpljenje i dubinsku obradu informacija.

Za ovu vrstu problema pažnje i koncentracije farmaceutske kompanije još nisu kreirale lijek.
Možda u budućnosti i budu zbog profita koji mogu ostvariti

Pažnja se trenira. Kao i tjelesni mišići.
Mozak je plastičan i njegova struktura i funkcija ovise o iskustvima koja imamo.
Na naša iskustva i aktivnosti ipak još možemo utjecati
Samo ako to i ŽELIMO

Živjeti na jedan način i dolaziti stručnjacima mentalnog zdravlja, kojih je više nego malo, i tražiti drugo košta puno vremena, energije i novaca bez ikakvog rezultata

Centar za djecu, adolescente i roditelje - Centar DAR
Dječja i adolescentna psihijatrija
Mentalno zdravlje djece i mladih
Edukacija stručnjaka

Informacije o uslugama:
https://forms.gle/i5C5eQuwWvT5CDtf6

[email protected]

https://centardar.com/

22/05/2026

19/05/2026

Često susrećemo s nalazima nezdravstvenih radnika koji postavljaju dijagnoze koje se sa strane liječnika psihijatra NE mogu potvrditi naročito dijagnoze ADHD i Poremećaja iz spektra autizma.

Zato je dobro znati što kažu zakoni….

Dijagnoze tjelesnih i psihičkih bolesti i poremećaja postavljaju liječnici jer imaju medicinsko obrazovanje i odgovornost za procjenu cjelokupnog zdravstvenog stanja, razlikovanje mogućih uzroka simptoma te donošenje dijagnostičkih i terapijskih odluka, dok drugi stručnjaci važnim procjenama sudjeluju u dijagnostici i tretmanu unutar svog područja kompetencija.

Navedeno je definirano Zakonom o liječništvu (NN 121/03 i 117/08)

Članak 2. LIJEČNIČKO ZVANJE
Liječnik je zdravstveni radnik sa završenim medicinskim fakultetom i stečenim nazivom doktor medicine.
Liječnik je temeljni i mjerodavni nositelj zdravstvene djelatnosti koju obavlja poštujući osobito sljedeća načela:

Članak 3. LIJEČNIČKA DJELATNOST
Svrha liječničke djelatnosti jest zaštita zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva.
Liječnička djelatnost obuhvaća:
1. pregled kojim se utvrđuje postojanje ili nepostojanje tjelesnih, odnosno psihičkih bolesti, tjelesnih oštećenja ili anomalija,
2. procjenu stanja iz točke 1. stavka 2. ovoga članka pomoću medicinskih dijagnostičkih instrumenata, postupaka i sredstava,
3. liječenje i rehabilitaciju

Niti jedan zakon koji regulira djelatnosti edukacijskih rehabilitatora, psihologa, logopeda ili socijalnih pedagoga ne propisuje ovlast postavljanja dijagnoza tjelesnih ili psihičkih bolesti i poremećaja, iako ti stručnjaci važnim procjenama sudjeluju u dijagnostici i tretmanu unutar svojih kompetencija.

Centar za djecu, adolescente i roditelje - Centar DAR
Dječja i adolescentna psihijatrija
Mentalno zdravlje djece i mladih
Edukacija stručnjaka

Informacije o uslugama:
https://forms.gle/i5C5eQuwWvT5CDtf6

[email protected]

https://centardar.com/

16/05/2026

Online predavanje za za stručnjake i roditelje „Autizam & ADHD - Prepoznavanje, dijagnostika i tretman”
Autizam i ADHD često se preklapaju, ali i međusobno „maskiraju”, zbog čega djeca i adolescenti nerijetko ostaju kasno prepoznati ili pogrešno shvaćeni. Na predavanju ćemo govoriti o prepoznavanju simptoma oba poremećaja kada se javljaju udruženo, dijagnostičkim izazovima te podršci djeci, mladima i njihovim obiteljima u svakodnevnom funkcioniranju.

Predavač: Prof. prim. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić, dr. med. spec. psihijatar i subspec. dječje i adolescentne psihijatrije, dopredsjednica sekcije za Dječju i adolescentnu psihijatriju Svjetske psihijatrijske asocijacije https://www.wpanet.org/child-adolescent-psychiatry

Za stručnjake i roditelje koji žele vidjeti i bolje razumjeti kompleksne profile djece s autizmom/ADHD-om
Informacije i prijava za predavanje: https://forms.gle/nHLccuz74aGfftfK6

Centar za djecu, adolescente i roditelje - Centar DAR
Dječja i adolescentna psihijatrija
Mentalno zdravlje djece i mladih
Edukacija stručnjaka

Informacije o uslugama:
https://forms.gle/i5C5eQuwWvT5CDtf6

[email protected]

https://centardar.com/

07/05/2026

Dijagnozu poremećaja iz spektra autizma može postaviti liječnik (dječji psihijatar) tek nakon sveobuhvatne procjene djeteta u različitim područjima razvoja (psiholog, logoped, edukacijski rehabilitator, senzorna integracija) te isključenja drugih poremećaja (neuropedijatar, EEG, po potrebi MR mozga, laboratorijski, metabolički testovi, genetska obrada) koji mogu biti u podlozi simptoma prisutnih kod djeteta.

Centar za djecu, adolescente i roditelje - Centar DAR
Dječja i adolescentna psihijatrija
Mentalno zdravlje djece i mladih
Informacije o uslugama:
https://forms.gle/i5C5eQuwWvT5CDtf6

[email protected]

https://centardar.com/

03/05/2026

Zašto dječji psihijatar ne može postaviti dijagnozu samo na temelju ovog nalaza !!!!
U Hrvatskoj je u zdravstvu službena klasifikacija MKB – Međunarodna klasifikacija bolesti Svjetske zdravstvene organizacije, sukladno Pravilniku o medicinskoj dokumentaciji i evidencijama u zdravstvu Članak 2.
„Medicinska dokumentacija i evidencije vode se u skladu s propisima, standardima i normativima te primjenom jedinstvenih metodoloških načela i statističkih standarda, uključujući međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema.
DSM klasifikacija je Američka klasifikacija i nije međunarodna.

Dijagnoza ADHD-a zahtijeva diferencijalnu dijagnostiku tj. isključenje:
• drugih psihičkih poremećaja
• neuroloških i somatskih uzroka
• emocionalnih smetnji koje mogu oponašati ADHD

Za dijagnozu ADHD prema MKB-11 (kod 6A05):
• simptomi ne smiju biti bolje objašnjeni drugim poremećajem
• moraju biti prisutni u više okruženja
• moraju značajno narušavati funkcioniranje

Psihološki nalaz može upućivati na ADHD, ali dijagnozu postavlja dječji psihijatar tek nakon cjelovite kliničke procjene i isključenja drugih uzroka.

Autoritet nekih psihologa i drugih stručnjaka koji provode obradu i daju svoje mišljenje pa i dijagnoze, nije dovoljan da bi liječnici dječji psihijatri bezuvijetno slijedili iste, već su obvezni postupati prema stručnim i pravnim smjernicama iz područja medicine i zdravstva u okviru svoje struke dječje psihijatrije.

Žao nam je da roditelji često budu razočarani i traže pregled i mišljenje više dječjih psihijatara s istim i sličnim daljnim smjernicama za daljnju obradu radi procjene cjelokupnog psihofizičkog stanja djeteta prije postavljanja bilo koje dijagnoze mentalnog poremećaja uključujući ADHD.

Centar za djecu, adolescente i roditelje - Centar DAR
Dječja i adolescentna psihijatrija
Mentalno zdravlje djece i mladih
Informacije o uslugama:
https://forms.gle/i5C5eQuwWvT5CDtf6

[email protected]

https://centardar.com/

08/04/2026

Autizam kod djece visokih sposobnosti
Kako prepoznati kada visoke sposobnosti „maskiraju” teškoće iz spektra autizma?

• znakovi u školskoj dobi i adolescenciji
• razlike između darovitosti i autizma
• kasno prepoznavanje i „skriveni” profili
• dijagnostika – što procjenjivati, što NE propustiti
• emocionalne i socijalne teškoće iza (ne)uspjeha
• pristupi tretmanu i podršci u školi i obitelji

Predavanje za stručnjake i roditelje koji žele vidjeti i bolje razumjeti kompleksne profile djece.

Informacije i prijava: https://forms.gle/nHLccuz74aGfftfK6